Protega - Da je Poštanska išta vrijedila, ne bi je povjerili meni

22.12.2009 10:35 Starost: 7 yrs

Josip Protega, bivši predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke, prvi put progovara u medijima otkada se počelo govoriti o njegovoj smjeni još u prvoj polovici godine. Jesenas je na koncu i napustio upravu banke, no uporno je šutio.

Posljednjih nekoliko mjeseci po njemu pljušte optužbe: da je loše vodio poslovanje i banku opteretio milijunima toksičnih plasmana, da se više brinuo za vlastito bogaćenje i bonuse nego za banku, da se ponašao poput pijanog milijardera… Najživopisniji bankar mlađe generacije danas je bez posla, pretresaju ga razni istražitelji, a na sastanke dolazi tramvajem.

Bilo je logično razgovor započeti o povezanosti s Ivom Sanaderom. Na njegov poziv Protega je došao, a po njegovu odlasku pao je i Protega. Protega za Business.hr prvi put prepričava i još posve nepoznatu dramatiku koja se odvijala na dan Sanaderove ostavke: umalo je ostavku dala i uprava HPB-a!

“Ima tu i više metafizičkih veza. Došli smo na poziv Vlade na čelu sa Sanaderom u trenutku kada je ta Vlada odlučila pokušati nešto učiniti s bankom. Valja podsjetiti da je MMF inzistirao na prodaji banke. Vlada je odlučila pronaći kvalitetan menadžment, kako bi se pokazalo da Hrvati znaju učiniti i nešto drugo, a ne samo prodavati obiteljsko srebro. Da je ta banka išta vrijedila, sumnjam da bi upravo nas izabrali za taj pothvat. Vjerujte da nije bilo baš previše luđaka u Hrvatskoj koji bi se prihvatili tog zadatka”, kaže Protega.

Navodi da su predstavili program premijeru i raznim međunarodnim financijskim institucijama, čime su umanjili pritisak MMF-a da se i posljednja hrvatska banka proda. Protegin program sadržavao je i potrebu dokapitalizacije u trećoj godini poslovanja, kao jednu od ključnih stavki.

„Nakon usvojene strategije, krenuli smo u snažan nastup na tržištu. Nažalost, mi smo se držali zadanih parametara, a obveza vlasnika da dokapitalizira banku nikada nije ispunjena. Nakon mnoštva zamolbi, pisanja, objašnjavanja, prijedloga i planova zaključili smo da postoje neki 'viši' razlozi. Tada smo donijeli odluku o povlačenju, napisali smo naše ostavke, spremili ih u džep te otišli na sjednicu NO-a koja se održavala upravo na dan kada je i premijer podnio ostavku. Sjednica NO-a počela je ujutro i još se ništa nije znalo. Tijekom sjednice dobili smo potvrdu da je Croatia osiguranje ipak uplatilo dio novca za povećanje kapitala u vidu hibridnog depozita. Iako to nije bilo ni približno dovoljno, odlučili smo ipak ne podnijeti ostavke”, tvrdi Protega.

Pola sata nakon što je sjednica završila, objavljeno je da je premijer podnio ostavku.

„Da smo to napravili i mi, sigurno bi ta metafizička veza postala još čvršca. Nikad se ne bih kao bivši predsjednik Uprave državne banke ograđivao od bivšeg premijera, ali izuzetno mi je žao što nismo s njim imali čvršću vezu. Uvjeren sam da bi on tada, snagom svojeg autoriteta, pomogao da do kraja provedemo već dogovorenu strategiju. Ovako se ne mogu oteti dojmu da nije ni on znao mnoge stvari koje su se odigravale oko banke, dobivao je nažalost informacije od raznih dodavača i kvazi stručnjaka, koji nikako nisu mogli sagledati cijelu strategiju, već isključivo svoje sitne interese. Danas kad obojica imamo puno više vremena, možda nađemo i trenutak da mu ispričam sve o prilikama koje smo propustili za jedinu hrvatsku banku, a nažalost, kao i uvijek kod Hrvata, samo zbog činjenice da vam mogu oprostiti sve osim uspjeha”, smatra bivši šef HPB-a.

Tražili smo ga da ocijeni je li gubitak u poslovanju HPB-a, u odnosu na silan profit u bankama koje su u stranom vlasništvu, dokaz da u Hrvatskoj ne znamo voditi banke.

„ Znamo mi voditi banke jako dobro. Rezultati koje je HPB ostvario od 2004. do 2008. nisu nikada zabilježeni. To se danas zaboravlja i omalovažava. U žestokoj konkurenciji stranih banaka s neograničenim izvorima kapitala, uspjeli smo vlastitim snagama i domaćom pameti udvostručiti tržišni udjel za manje od dvije godine, te utrostručiti bilancu banke. Odluka da se ne proda HPB bila je odličan strateški potez Vlade, ali nažalost i jedini. Stoga ne bih rekao da u Hrvatskoj ne znamo voditi banke, nego bih prije rekao da ne znamo donositi strateške odluke tamo gdje se one trebaju donositi. Strah od donošenja odluka nažalost opravdavam isključivo neznanjem. Ni jednoj se stranoj banci ne može dogoditi da ne pokupi novac s tržišta kapitala kada se on doslovce nudi, kao što je to bio slučaj 2008.”, objašnjava Protega.

Pitali smo ga nadalje jesu li ga kad političari tražili da kreditira nešto što sam kao bankar ne bi financirao.

„Normalno je da su tražili, ali nitko nije dobio kredit zahvaljujući nečijem traženju. Te njihove molbe i zahtjevi nisu mogli pomoći, ali ni odmoći u dobivanju kredita. Najviše intervencija odnosilo
se na ubrzavanje procesa rješenja pojedinih predmeta, ali izričitih zahtjeva za davanjem nebuloznih kredita nije bilo”, odgovara Protega.

Pojavile su se i spekulacije da istražitelji provjeravaju je li bivša uprava frizirala bilance kako bi sebi povećavala osobne bonuse.

“Takve su teze jednostavno budalaštine i može ih plasirati samo netko tko ne poznaje elementarne regule poslovanja. Svi bonusi, dividende i nagrade za rezultate isplaćuju se tek nakon provedene revizije za poslovnu godinu, nakon usvajanja financijskih izvješća na Glavnoj skupštini društva te davanjem razrješnica Upravi i NO-u. Bitno je naglasiti da Uprava banke isključivo izvršava odluke Skupštine i NO-a. Osim toga, postoji i kontrola središnje banke koja dobiva izvješća svaki mjesec. Dakle, takvo što zaista graniči sa znanstvenom fantastikom”, smatra Protega.

Iz sadašnje perspektive, Protega kao glavni izvor nastanka problema u banci označava izostanak dokapitalizacije. Jednostavno je, kaže, zbog manjka kapitala nije se moglo normalno raditi, pa se HPB zaduživao na tržištu po visokoj cijeni, a gubici su rasli. Manjkalo je novca i za rezervacije potencijalno rizičnih kredita.

„ Morali smo ulaziti u rizike, a stopa adekvatnosti stalno nam je visjela nad glavom. HNB ju je postavio na 12,5 posto, a sad je smanjena na 10 posto. Ipak, dokapitalizacija još uvijek nije riješena”, podcrtava Protega svoju glavnu muku.

Na pitanje o iznosu gubitka koji je ostao iza njega u banci, Protega navodi da nema govora o nenormalnim brojkama koje mediji posljednjih dana spominju.

„Pa čak je i nova uprava opovrgnula takve navode. U godini recesije normalno je da se povećavaju rizični plasmani, dobri klijenti i uredni platiše postaju problematični. HNB nam je nakon redovne kontrole naredio veće rezervacije, što smo i sami htjeli učiniti, čak u iznosu većem nego što je HNB tražio. No, i to je zapelo jer nije bilo dokapitalizacije.

Zašto ste kreditirali Adriatica.net i kako je banka osigurana?

Dali smo toj tvrtki garancije da će vratiti kredit HBOR-u, a osigurani smo hipotekom nad nekretnima čija je vrijednost procijenjena na triput veću vrijednost od iznosa garancija. Tvrtka je vrlo važna za domaći turizam, a pomogli smo im tek kad su druge banke već posudile znatne iznose novca. HPB će tu dobro zaraditi.

Je li Sanader tražio kredit za splitski SMS?

SMS smo kreditirali puno prije afere u Podravki, u vrijeme kad je to bila perspektivna tvrtka s kojom su svi željeli raditi. Kredit smo dali 2006., a zvao je i Sanader pitati hoće li se pomoći SMS-u. Ne vidim tu problem, jer smo je i sami htjeli kreditirati. Kasnije su došli problemi, dio kredita nije vraćen, ali smo osigurani.

A što je tražio predsjednik Mesić? Kredit za KIO Orahovicu?

On se jest zanimao možemo li pomoći tom najvećem domaćem proizvođaču keramičkih pločica. Budući da je HBOR već kreditirao KIO, i mi smo uskočili. Pomogli smo, danas je to iznimno dobra tvornica, ali u problemima zbog recesije, kao i mnogi drugi.

Zašto ste se toliko izložili u brodogradilištima? Navodno 500-600 milijuna kuna?

Jer smo bili potpora državnoj politici. To jest prevelik iznos u odnosu na veličinu banke, ali krediti brodogradilištima imaju državna jamstva i zato su to najsigurniji krediti.

Josip Protega opovrgava da je s drugim članom Uprave Ivanom Sladonjom (zajedno su došli voditi HPB iz Privredne banke Zagreb, gdje su vodili investicijsko bankarstvo, op.a.) podijelio milijun eura nagrade za rezultate. Tvrdi da je taj iznos dijelilo stotinjak zaposlenika za rezultat u 2007. godini: zaradilo se oko 160 milijuna kuna, a dioničari su odobrili nagrade. Navodi kako on, uprava i niži menadžment nikad nisu imali bolje uvjete od onih osoba koje su naslijedili ili onoga što su drugi bankari dobivali na poslu.


business.hr

 
Nema komentara

Dodaj komentar

* obavezno polje

*

*
CAPTCHA image for SPAM prevention
Ako ne možete pročitati riječ, kliknite ovdje.
*
*