Novi izvještaj Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF) pokazuje da skoro sve mediteranske zemlje nisu uspjele izvršiti svoje globalno obećanje i učinkovito zaštititi 10% obalnih i morskih područja te zaustaviti neprekidan pad bioraznolikosti u regiji. Danas je samo 1,27% Sredozemnog mora djelotvorno zaštićeno, od čega se glavnina odnosi na njegov sjeverni dio. WWF poziva vlade koje će se od 2. do 5. prosinca sastati u Napulju da razmotre znatno povećanje ulaganja u zaštitu i obnovu jedinstvenih morskih područja koja su pod stalnom prijetnjom prekomjernog iskorištavanja i klimatskih promjena.
Analiza pokazuje da su u zadnjem desetljeću skoro sve mediteranske zemlje podbacile u ispunjavanju zakonskih obveza uspostave adekvatne mreže morskih zaštićenih područja (MZP) do 2020. godine. Takva mreža znatno bi doprinijela obnavljanju prirodnog morskog kapitala koji u prosjeku iznosi 5,6 milijardi američkih dolara godišnje, dobivenih uglavnom od ribarstva, akvakulture i turizma.
Kao primjer možemo uzeti Hrvatsku, Italiju, Grčku, Sloveniju i Španjolsku koje su odredile brojna područja koja je potrebno zaštititi, ali provedene mjere su i dalje ograničene na vrlo mali broj istih ili nisu dostatne kako bi se zaštitila bioraznolikost. Neke druge zemlje, poput Albanije, Alžira, Cipra, Izraela, Maroka, Kosova, Slovenije i Turske su ograničile svoje djelovanje na samo nekoliko malih morskih zaštićenih područja. Također, Egipat, Libanon, Libija, Sirija, Tunis i Monako nemaju nikakav plan upravljanja i monitoringa. Jedan vrlo mali dio mora koji iznosi neznatnih 0,03% je trenutno u potpunoj zaštiti od ljudskog djelovanja, što je vrlo poražavajuće.