Crvenokljune čigre u Hrvatskoj se gnijezde u kolonijama, obitavaju na rijekama jezerima i zaštićenim morskim uvalama i lukama. Gnijezda su im blaga udubljenja na golom tlu, ponekada znaju položiti jaja u nisku vegetaciju, visoka vegetacija za gniježđenje im nikako ne odgovara.
Najveća ugroza im naravno prijeti od čovjeka jer su veoma osjetljive na prisutnost ljudi koji remete njihovu harmoniju i neometani životni ciklus pri odgoju mladih.
Činjenica koja nas je nagnala da napišemo ovaj tekst je nezaštićeno područje u luci Pula u sklopu bivšeg vojnog kompleksa poluotoka Muzil.
Naime, desetak metara od obale nalaze se dva umjetna bloka širene cca 7 metara i dužine cca 20 metara, kojima je prvobitna svrha bilo pristajanje vojnih brodova.
Ta pristaništa već 27 godina nisu u upotrebi te su crvenokljune čigre na njima našle idealno mjesto za gniježđenje i odgoj svojih ptića.
Od kada je Hrvatska vojska napustila područje poluotoka Muzil, odnosno smanjila svoju prisutnost na poluotoku, ugroza od stalnih posjetitelja prijeti crvenokljunim čigrama i njihovim ptićima. Zna se dogoditi da obitelji s plovilima pristanu uz blokove na kojima je upravo sezona gniježđenja i tamo provedu cjelodnevni izlet s roštiljom ne obazirući se na gladne ptiće i njihove roditelje koji od straha od ljudske prisutnosti ne mogu sletjeti i nahraniti ptiće.
Nije rijetkost nakon takvih posjeta vidjeti zgažena jaja koja samo što nisu izlegla ptiće. Također je primijećeno kako ribari svoje mreže bace preko desetina gnijezda prilikom čišćenja istih, to naravno završava kobno po ptiće ove zaštićene vrste ptica.
To su svakako činjenice na koje bi nadležne službe trebale obratiti pažnju, stoga ovim putem apeliramo na iste da poduzmu radnje koje će zaštiti crvenokljune čigre i njihovo gnjezdište u luci Pula barem u periodu dok se gnijezde.