Fenoliga udruga u kulturi i Javna ustanova Kamenjak pozivaju vas na predavanje Daria Vretenara Zašto imati povjerenja u znanost. Predavanje će se održati u četvrtak, 04. svibnja u 19,00 h u Premanturi – “Škola” na placi. Ulaz slobodan.
U modernom društvu često su traženi ekspertni savjeti znanstvenika i općenito sustava znanosti. Razlog tome je pojačano međudjelovanje ljudskih intervencija i odziva prirode, kao i kompleksnija znanja koja su potrebna za rješavanje zdravstvenih, gospodarskih, društvenih i problema okoliša. Kako znanost može doprinijeti rješavanju globalnih pitanja i donošenju važnih i dugodosežnih odluka?
Znanstvene spoznaje, činjenice i dokazi mogu utjecati na proces donošenja odluka i potaknuti djelovanje u kontekstu u kojem postoji široko slaganje oko vrijednosti i definicije problema te kad je stupanj neodređenosti nizak. U mnogim slučajevima, međutim, odluke o važnim pitanjima moraju se donositi u uvjetima u kojima su “činjenice neodređene, vrijednosti osporavane, ulozi visoki i odluke hitne”. Primjeri uključuju probleme prilagodbe klimatskim promjenama te tekuća pandemija koronavirusa COVID-19.
O predavaču
Dario Vretenar rođen je 29. listopada 1958. u Puli. Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je fiziku 1982. godine, magistrirao 1985. te doktorirao 1988. radom iz teorijske nuklearne fizike.
Poslijedoktorsko usavršavanje provodi na Sveučilištu u Bologni i Sveučilištu Yale (1989.-1991.) te kao stipendist Alexander von Humboldt zaklade na Tehničkom Sveučilištu u Münchenu (1991.-1993.).
Od 1982. godine zaposlen je u Zavodu za teorijsku fiziku Fizičkog odsjeka, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 1993. godine izabran je za docenta, a izvanredni profesor postaje 1997. Za redovitog profesora izabran je 2001., a za redovitog profesora u trajnom zvanju 2006. godine. Bio je gostujući profesor na Sveučilištu u Bologni, na Tehničkom Sveučilištu u Münchenu, Sveučilištu Tokio i Sveučilištu Peking. Kao gostujući znanstvenik radio je na sveučilištima u Bologni, Chongqingu, Jyvaskyli, Münchenu, Pekingu, Solunu, Tokiju, te u nacionalnim laboratorijima GSI-Darmstadt (Njemačka), Legnaro (Italija), IPN-Orsay (Francuska) i Oak Ridge (SAD).
Područje znanstveno-istraživačkog rada D. Vretenara je teorijska nuklearna fizika: teorija funkcionala gustoće i njezine primjene u opisu strukture egzotičnih atomskih jezgri daleko od stabilnosti, nuklearna efektivna teorija polja, nuklearna astrofizika, algebarski modeli strukture atomske jezgre i fizika visokih angularnih momenata. Objavio je više od 270 znanstvenih radova u časopisima uvrštenim u Web of Science (WoS) bazu, citiranih više od 12.000 puta.
Održao je više od stotinu pozvanih predavanja na međunarodnim konferencijama i radionicama diljem svijeta.
Organizirao je niz međunarodnih konferencija, znanstvenih radionica i poslijediplomskih škola u Hrvatskoj i inozemstvu, te uredio šest zbornika međunarodnih znanstvenih skupova.
Predaje kolegije Uvod u kvantnu fiziku i Kvantna fizika na pred diplomskom studiju fizike, te kolegij Teorija strukture atomske jezgre na doktorskom studiju Fizike Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 2019. godine gostujući je profesor na Sveučilištu Peking.
Od 2004. do 2008. bio je predsjednik Upravnog vijeća Instituta za fiziku u Zagrebu i član Područnog znanstvenog vijeća za prirodne znanosti. Od 2009. do 2017. bio je predsjednik Matičnog odbora za polje fizike.
Bio je član Programskog savjeta niza laboratorija u Italiji, Finskoj i Švicarskoj, Editor časopisa Physical Review Letters te član uredništva časopisa The European Physical Journal.
Od 2013. do 2020. bio je predsjednik Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost.
Godine 2002. dobio je godišnju nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za područje Prirodnih znanosti i Matematike. Državnu nagradu za znanost iz područja Prirodnih znanosti dobio je 2003. godine.
Za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 2012. godine, te za člana Europske akademije (Academia Europaea) 2016. godine. Za glavnog tajnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 2019.