Prilikom gradnje obalnog zida u lučici Valbandon, od sredine rujna do sredine prosinca 2022. godine, pronađeni su arheološki nalazi koji su po svojoj kvaliteti i brojnosti iznimni ne samo za Istru, već i za hrvatsku obalu Jadranskog mora.
Nalazište pripada dijelu rimske maritimne vile čiji su ostaci pronađeni na sjevernoj i južnoj obali uvale. Vilu je početkom 20. stoljeća istraživao austrijski konzervator Anton Gnirs, a tri su njezina raskošna mozaika podignuta i pohranjena u čuvaonicama Arheološkog muzeja Istre. Vrijeme početka gradnje vile smješta se na kraj 1. stoljeća pr. Kr., a život u njoj trajao je do kraja 4. ili početka 5. stoljeća. Na lokalitetu je 2015. godine obavljeno manje zaštitno istraživanje kojim je potvrđen vremenski okvir života vile.
Za vrijeme građevinskih radova koje je u lučici Valbandon provodila Lučka uprava Pula pronađene su tri herme, te ukrašeni postamenti. Hermama nazivamo skulpture koje se sastoje od glave, ponekad dijela torza i četvrtastog postolja. U kontekstu rimskih vila bile su dekoracija u vrtovima, a postavljale su se i uz ceste i na raskrižjima putova.
Dvije od njih su dvojne, to jest imaju na obje strane isklesana lica. Ovakve se herme javljaju već u Grčkoj, a preuzeli su ih Rimljani. Najbolje je očuvana herma za koju se prema stilskim karakteristikama te motivima na pripadajućem postamentu pretpostavlja da predstavlja Jupitera i Cereru (bradati Jupiter vrhovno je rimsko božanstvo, a Cerera, ovdje prikazana s uvojcima u kosi, boginja plodnosti).
Za razliku od hermi, koje su od vapnenca, pronađena Apolonova glava izrađena je od prokoneškog mramora. Manja je od prirodne veličine, i dio je skulpture božanstva koja se nije očuvala u cjelini. Riječ je o kiparskom radu vrhunske kvalitete. Mramorna glava iz Valbandona prvi je ovakav nalaz na području južne Istre u više od tri desetljeća. Naime, godine 1989. u blizini pulskog rimskog foruma pronađena je glava koja se pripisuje Agripini.
U Valbandonu su pronađeni i arhitektonski elementi, među njima su najbrojniji dijelovi stupova, te baze i kapiteli za koje se pretpostavlja da su pripadali natkrivenoj šetnici, portiku, koji se protezao uz samu obalu mora. U prilog tome govore i brojni nalazi rimskih crjepova koji su bili dio krovišta, te dijelovi mramornog popločenja.
Pronađene su, među ostalom keramikom i posuđem, i amfore za vino, ulje i riblje proizvode.
Arheobotanička je analiza pokazala da su na nalazištu od prehrambenih biljki najprisutniji pinjoli i vinova loza, a pronađene su i koštice maslina, žito i pljeva, smokve, orasi i dr. Riječ je o mediteranskim biljkama koje su već potvrđene na rimskim lokalitetima na Jadranu.
Iskop na trasi novog obalnog zida lučice išao je do potopljene strukture koja se nalazi u uvali. Struktura, široka 4,5 metara, pruža se okomito, s jedne na drugu stranu obale, a prema dimenzijama pretpostavlja se da je riječ o šetnici ili cesti koja je povezivala građevine na sjevernoj i južnoj obali.
U lučici u Valbandonu pronađeni su i ulomci keramičkog posuđa iz novovjekovnog razdoblja, datirani između 15. i sredine 19. stoljeća, te keramičke lule.