Povodom 15. godišnjice smrti skladatelja, dirigenta i glazbenog pedagoga Nella Milottija, na Gradskom groblju Monte Ghiro u Puli održano je polaganje cvijeća. Komemoracija je održana u sklopu programa sjećanja na istaknutog istarskog umjetnika koji je desetljećima obilježavao glazbeni život Pule i šire regije.
Uz pulskog dogradonačelnika Paoletića, okupljenima su se obratili akademik i predsjednik Čakavskog sabora Žminj Robert Matijašić, predsjednica Udruge za očuvanje spomena na istarske skladatelje Aleksandra Golojka te dopredsjednica Društva Smaregliana Gorka Ostojić Cvajner.
Milottijevo nasljeđe i utjecaj
Govoreći o Milottijevu nasljeđu, zamjenik gradonačelnika Vito Paoletić istaknuo je kako je riječ o jednom od najvažnijih imena istarske glazbe, skladatelju čije se djelo pamti i među mlađim generacijama. Naglasio je i da je Milotti u svojoj glazbi na osebujan način povezivao slavensku, talijansku i srednjoeuropsku glazbenu struju, čime je njegov opus dobio ne samo lokalno, nego i univerzalno značenje.
Program obilježavanja
Program obilježavanja nastavljen je svetom misom u čast maestra Nella Milottija u crkvi Gospe od Milosrđa na Danteovu trgu, uz prigodno sjećanje glazbenika i skladatelja Bruna Krajcara. Obilježavanje su organizirali Mjesni odbor Stari Grad i Mjesni odbor Šijana Grada Pule-Pola, Društvo Smaregliana Pula-Pola te Udruga za očuvanje spomena na istarske skladatelje Pula-Pola.
Život i rad Nella Milottija
Nello Milotti rođen je 11. studenoga 1927. u Trstu, a preminuo je 10. ožujka 2011. u Puli. Studij kompozicije završio je na Akademiji za glasbo u Ljubljani, a tijekom života djelovao je kao skladatelj, zborovođa, pedagog i dirigent, ostavivši dubok trag u obrazovnom i kulturnom životu Istre. Predavao je, među ostalim, u pulskoj glazbenoj školi i na Pedagoškom fakultetu u Puli, a bio je i ravnatelj Srednje glazbene škole „I. M. Ronjgova”.
Opus obilježen Istrom
Milottijev skladateljski opus obuhvaća više stotina djela – od zborske, orkestralne i komorne glazbe do zabavne i scenske glazbe. Posebno mjesto u njegovu stvaralaštvu zauzima istarski folklorni melos, koji je uspijevao pretočiti i u umjetničku i u popularnu glazbu. Bio je jedan od najplodnijih autora festivala Melodije Istre i Kvarnera, a njegove su skladbe često osvajale publiku i stručne žirije. Među zapaženijim djelima navode se kantata Istarska legenda te simfonijske pjesme Le mura di Nesazio, Pazinska poema i Ribarevo jutro.
Brojna priznanja i trajno sjećanje
Za svoj rad primio je niz priznanja, među kojima su Nagrada Grada Pule, Grb Istarske županije, plaketa Marka Marulića Čakavskog sabora te posebna zlatna plaketa nagrade Status Hrvatske glazbene unije. Godine 1990. odlikovan je i titulom viteza Talijanske Republike. U znak trajnog sjećanja, u Puli su mu postavljene spomen-ploče, a jedno šetalište u blizini Arene nosi njegovo ime.