“Otvoreni pulski bijenale crteža 2021.” od 17. 9. do 6. 10. 2021. godine.
Pravo na prijavu imali su umjetnici amateri i profesionalci, neovisno o članstvu u likovnim udruženjima i formalnom obrazovanju te s velikim zadovoljstvom objavljujemo da je na adresu Hrvatskog društva likovnih umjetnika Istre pristigao iznimno velik broj prijava zainteresiranih autora iz Hrvatske i inozemstva.
Prijave će pregledavati i selekciju radova izvršiti Umjetnički savjet HDLU-a Istre u sastavu: magistar slikarstva i povjesničar umjetnosti Milan Marin, likovni kritičar Eugen Borkovsky, doc. art Breza Žižović, magistra kiparstva Iva Fonović te prof. likovne kulture i muzejski pedagog Iva Gašparić.
Rezultati selekcije bit će objavljeni u ponedjeljak, 6. rujna.
Ovom izložbom HDLU Istre predstavit će domaće autore i autore iz inozemstva, autore koji su već izlagali, ali i one koji nisu imali priliku predstaviti se publici ili to nisu imali priliku učiniti u Puli. Također, izložba u sklopu Otvorenog pulskog bijenala crteža 2021. nakon Pule gostovat će i u drugim gradovima Istre te na taj način biti dostupnija široj publici. Postav izložbe bit će objavljen na internetskim stranicama HDLU-a Istre.
Otvoreni pulski bijenale crteža 2021.
Crtež (engl. drawing, franc. dessin, njem. Zeichnung, tal. disegno) je grafički prikaz oblika na nekoj površini. U širem smislu slika predmeta ili pojava, rađena pomoću grafičkih sredstava linijom, znakom, mrljom. Kombiniranjem čistih linija, spajanjem crta i mrlja, kontrastom crnog i bijelog, efektom svjetla i sjene postiže se linearnost, odnosno plastičnost crteža. Upotrebljava se uglavnom jedna boja, no nisu rijetki crteži u različitim bojama. Crtež je način univerzalnog izražavanja i stariji je od pisane riječi. Razvijao se između utilitarnih primjena s jedne strane i čiste fantazije s druge, dok nije postao bitan faktor figuralne umjetnosti (Enciklopedija likovnih umjetnosti).
Nula dies sine linea poznata je sintagma grčkog slikara Apellesa iz Kolofona (IV. stoljeće pr. Kr.). Veliki crtač i dvorski slikar Aleksandra Velikog, čije riječi i anegdote o njemu navodi Plinije Stariji u svom djelu „Naturalis historia“, smatrao je da je kontinuitet u likovnom stvaralaštvu, ili drugim riječima svakodnevno crtanje i slikanje, osnova umjetničkog obrazovanja.
Likovne discipline ne mogu se zamisliti bez crteža kao osnove, početka, bilo u slikarstvu, kiparstvu, grafici ili arhitekturi.
Umjetnički crtež može biti početna studija ili završeno djelo.
Materijali koji se koriste kao podloga za crtež raznovrsni su. U paleolitiku je prva podloga bila kamen, stijena pećinskog čovjeka, danas u svijetu suvremenog umjetničkog izraza medij za crtež može biti gotovo sve: kamen, opeka, kosti, drvo, bakar, željezo, sve vrste metala, svila, bilo koje platno, papir, voda, svjetlo itd. Likovna sredstva crteža su kontura, volumen i mrlja. Konturom, čistom linijom, umjetnici se služe od antike do danas (linearni crtež). Volumen se postiže kontrastima, svjetlom i sjenom, to je takozvana crtačka modelacija. Načini modeliranja crteža su šrafurom (grafika), plohama (ugljen i meka guma) i sl. Nježniji tonovi postižu se tekućim crtačkim materijalima (lavirani tuš, graduiranjem jedne boje – grisaille). Prijelaz s linearnog i plastičnog crtanja na tonsko izvodi se tehnikom sfumato. Mrljama su rađeni oni crteži kojima je osnova boja ili ton.
Ovaj projekt artikulira crtež kao likovnu disciplinu, a autori su imali potpunu slobodu odabira teme.
