Javna nabava je gotovo postala sinonim za korupcijsku pljačku i korupciju jer se Vlada potrudila da osigura sve potrebne instrumente kako bi ta operacija mogla uspjeti – istaknuo je Nenad Stazić (SDP). Svoje tvrdnje potkrepljuje time što Vlada imenuje uprave poduzeća, zatim nadzorne odbore koji bi ih trebali kontrolirati, ali I Državnog odvjetnika I državnog revizora.
– I sada kada su postavljenje sve ključne pozicije posao može početi. I taj posao traje koliko I ova Vlada šest godina, ali traje i 12 milijardi kuna godišnje – optužo je Stazić koji je kao primjer naveo HAC.

– Sva ta bojanja tunela, postavljanja bukobrana, signalnih stupića, arheoloÅ¡ka ispitivanja. Pa sve je to iÅ¡lo sustvavom javne nabave i kroz svaki od tih poslova se krao novac – dodaje. Upozorava kako sve te korupcijske skandale otkrivaju novinari ili sindikati, a ne DORH I policija.
– Pa neće državno odvjetniÅ¡tvo otkrivati, jer kada bi bilo tako onda bi izgubili jedan kotačić u cijelom ovom poslu od 12 milijardi – kazao je Stazić koji stoga smatra kako je Zakon o Komisiji za kontrolu javne nabave neka vrsta “alibija borbe protiv korupcije” I “jedan mali smokvin list koji ne može prekriti golotinju pljačke 12 milijardi kuna”.
Na Stazićeve optužbe da Državno odvjetništvo ne radi dobro HDZ-ovci su uzvraćali kako je upravo DORH podnio prijavu protiv SDP-ovca Mršića zbog prodaje odmarališta.
– VaÅ¡e izlaganje je smokvin list za sve ono Å¡to se počelo dogaÄ‘ati SDP-u – poručio je Krunoslav Markovinović (HDZ).
Najveća je primjedba oporbenih SDP-a, HNS-a, IDS-a I HDSSB-a bila na to što Komisija kontrolira samo one postupke javne nabave za koje su podnesene žalbe.
– Komisija radi post festum umjesto da radi preventivno – ocjenio je Boro GrubiÅ¡ić (HDSSB). SDP-ovac Gordan Maras upozorava kako zbog toga od 45 milijardi javne nabave Komisija kontrolira tek 6 ili 7 milijardi .
– A većina korupcije se deÅ¡ava upravo tamo gdje nema žalbi. A zaÅ¡to nema žalbi? Zato jer se poslovi dogovaraju izmeÄ‘u velikih tvrtki, pa oni koji nisu u tom dogovoru niti ne mogu ući u priču i naravno da se nema tko žaliti – objaÅ¡njava Maras.
Da primjerice Komisija na razini uzorka redovito kontolira određene poduzeća i njihove javne nabave redovito, onda se tvrdi Maras, ne bi događalo sve što sada imamo.
– Ne bi bilo toliko problema vezanih uz HEP, HŽ – ocjenjuje.
Budući da Zakon propisuje kako članovi Komisije ne smiju imati udjele u trgovačkom društvu ili samostalnu djelatnost, a ne smiju biti niti članovi uprava ili nadzornih tijela IDS-ovac Damir Kajin je predložio da se to proširi na njihovu bližu i daljnu obitelj, ali i na kumove.
– Ne mogu se dijeliti lekcije o nečijoj neovisnosti, dovoljno je pogledati samo slučaj Podravka – ističe Kajin.
jutarnji.hr

Facebook Komentari