Udruga Glas poduzetnika (UGP) i Udruga Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi) pripremile su predstavku Vladi Republike Hrvatske s deset zahtjeva za smanjenje administrativnih i poreznih opterećenja obrtnika, mikro, malih i srednjih poduzetnika, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te privatnih iznajmljivača. Među najvažnijim prijedlozima su povećanje osobnog odbitka na 800 eura, dobrovoljno članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori i turističkim zajednicama, povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a te zaštita postojećih rješenja za obiteljski smještaj.
Predstavka se temelji na zahtjevima iznesenima na javnom skupu „Dosta je nameta!”, održanom 10. listopada 2026. u Zagrebu. Udruge smatraju da se malom gospodarstvu nameću sve složenije administrativne obveze, često bez odgovarajuće procjene troškova i dovoljno vremena za prilagodbu.
Od Vlade traže da se o svakom od deset zahtjeva pisano i obrazloženo očituje u roku od 30 dana od primitka predstavke.
Protive se novim obvezama isticanja cijena i objave cjenika
Jedan od najhitnijih zahtjeva odnosi se na nove propise o isticanju dodatnih i baznih cijena te obveznoj objavi cjenika na internetskim stranicama.
Udruge traže da se obrtnici te mikro, mali i srednji poduzetnici izuzmu od tih obveza, smatrajući da njihova provedba donosi nerazmjerne administrativne troškove.
Upozoravaju da se obveze pripreme novih cjenika, prilagodbe poslovnih programa i internetskih stranica posebno teško odražavaju na male poslovne subjekte koji nemaju vlastite administrativne i informatičke službe.
Od Vlade traže ukidanje spornih odluka do 16. studenoga, odnosno izmjene Zakona o zaštiti potrošača prije početka primjene novih pravila, predviđene za 17. studenoga 2026.
Osobni odbitak od 800 eura i manje opterećenje paušalnih obrtnika
U poreznom dijelu predstavke predlaže se povećanje osnovnog osobnog odbitka sa sadašnjih 600 na najmanje 800 eura mjesečno, s primjenom od početka 2027. godine.
Udruge se istodobno protive predloženom povećanju poreza i doprinosa za paušalne obrtnike u dva najviša prihodovna razreda.
Prema izračunima navedenima u predstavci, ukupno godišnje opterećenje obrtnika sa šestim paušalnim razredom moglo bi porasti za približno 1.336 eura, odnosno 30 posto, dok bi u sedmom razredu povećanje iznosilo oko 3.033 eura ili 66 posto.
Za paušalne obrtnike s najmanjim prihodima predlaže se državno sufinanciranje dijela doprinosa kako bi se očuvala njihova prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.
Traže viši prag za PDV i preispitivanje poreznih stopa
Udruge predlažu povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a sa 60.000 na 85.000 eura godišnjeg prometa.
Traže i analizu mogućnosti smanjenja PDV-a za pojedine proizvode i radno intenzivne usluge, poput manjih popravaka i frizerskih usluga.
Smatraju da učinak sniženih stopa PDV-a nije opravdano promatrati isključivo kroz smanjenje maloprodajnih cijena, nego i kroz očuvanje poslovanja, zaposlenosti i sposobnosti poduzetnika da podnesu rast troškova.
Primjena predloženih izmjena predviđena je najkasnije od 1. siječnja 2028. godine.
Dobrovoljno članstvo u HOK-u i turističkim zajednicama
Među zahtjevima je i ukidanje obveznog članstva u Hrvatskoj obrtničkoj komori i turističkim zajednicama.
Udruge predlažu da članstvo i pripadajuća članarina postanu dobrovoljni od 1. siječnja 2028. godine.
Pritom ne traže ukidanje komorskog ili turističkog sustava, nego razdvajanje javnih ovlasti i poslova od članskih usluga koje bi se financirale na temelju slobodnog izbora članova.
Zaštita postojećih iznajmljivača i njihovih kategorizacija
Posebna pozornost posvećena je obiteljskom smještaju i predloženim izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.
Udruge traže zaštitu već izdanih rješenja i kategorizacija te se protive automatskoj ponovnoj kategorizaciji postojećih objekata samo zbog proteka određenog vremena.
Upozoravaju da su brojni iznajmljivači ulagali u nekretnine na temelju zakonito izdanih rješenja, zbog čega naknadno propisani tehnički uvjeti mogu prouzročiti znatne troškove, gubitak kategorije ili prestanak obavljanja djelatnosti.
Predlaže se i preispitivanje uvjeta za dobivanje suglasnosti suvlasnika u višestambenim zgradama, uz zaštitu postojećih iznajmljivača i poštovanje prava ostalih stanara.
Prvo upozorenje, a tek potom kazna
Udruge predlažu promjenu pristupa inspekcijskim nadzorima.
Za prvi, lakši i otklonjivi administrativni propust traže pisano upozorenje i rok za ispravljanje nepravilnosti, u pravilu osam, a najviše 15 dana.
Novčane kazne i drugi prekršajni postupci slijedili bi ako poduzetnik ne otkloni nepravilnost ili ponovi prekršaj.
Takav pristup ne bi se primjenjivao na teže povrede propisa, ugrožavanje zdravlja i sigurnosti, neprijavljeni rad, porezne prijevare ili štetu za okoliš.
Za svaku novu administrativnu obvezu ukinuti dvije postojeće
Jedan od prijedloga predviđa uvođenje načela prema kojem bi država za svaku novu administrativnu obvezu morala ukinuti najmanje dvije postojeće.
Pritom ukupna ušteda od ukinutih obveza ne bi smjela biti manja od troška novog administrativnog zahtjeva.
Udruge traže i predvidljivije porezne propise, dulje prijelazne rokove te postupno uvođenje većih poreznih opterećenja kako bi poduzetnici mogli planirati poslovanje i ulaganja.
Veća transparentnost javnog sektora i sudjelovanje poduzetnika
Preostali zahtjevi odnose se na transparentnost zapošljavanja u javnom sektoru i veće uključivanje malih poduzetnika u donošenje propisa.
Predlaže se redovita javna objava podataka o broju zaposlenih, novim zapošljavanjima i troškovima rada u državnim tijelima i javnim službama.
Udruge traže i da predstavnici malog gospodarstva budu uključeni već u početne faze izrade zakona i pravilnika koji utječu na njihovo poslovanje, a ne tek nakon objave gotovih prijedloga.
Od Vlade traže odgovor na svih deset zahtjeva
UGP i SMOi smatraju da predložene promjene mogu smanjiti troškove poslovanja, poboljšati pravnu sigurnost i potaknuti gospodarsku aktivnost.
Njihova je temeljna poruka da se administrativne i porezne obveze moraju određivati razmjerno veličini i mogućnostima poslovnog subjekta, uz jasne propise i dovoljno vremena za prilagodbu.
Podnositelji su zatražili i sastanak s predstavnicima Vlade prije 13. studenoga kako bi se razmotrili najhitniji zahtjevi povezani s novim propisima o cijenama.
Riječ je o prijedlozima dviju udruga upućenima Vladi, a ne o usvojenim zakonskim izmjenama. Njihova eventualna provedba ovisit će o odlukama Vlade i, za dio zahtjeva, Hrvatskoga sabora.