Više od sedamdeset vinara iz Istre, Bregovite Hrvatske i s Kvarnera, odlična mlada vina i probrane delicije poput istarskog sira i pršuta – u Zagrebu završeno deseto premijerno kušanje vina

Vlasnici restorana, vinoteka, hotelijeri, najpoznatiji sommelieri, vinski novinari, u zagrebačkom hotelu Esplanade okupili su se na jednodnevnoj premijeri mladih istarskih malvazija, žlahtina i autohtonih sorti Bregovite Hrvatske. Deseto izdanje En primeura u Zagreb je tradicionalno dovelo pedesetak vinara iz Istre, nekoliko s Kvarnera i dvadesetak iz Bregovite Hrvatske.

Predstavljanje aktualne berbe, dok je još u bačvama, nije novost u vinskom svijetu. Ovo atraktivno vinsko druženje uveli su Francuzi, a prije deset godina u Hrvatsku su ga prvi doveli Istrijani koji i ovog puta najavljuju odlična vina.

Vinare je u Zagrebu zatekla tužna vijest da ih je napustio jedan od najistaknutijih istarskih vinara, višestruki šampion Vinistre Marijan Arman pa su mu minutom šutnje odali počast.

Degustacijska radionica šest malvazija

„Prošla vinogradarska godina bila je povoljna, iznenadio nas je snijeg i led početkom travnja zbog čega je i urod bio nešto manji, no s obzirom na topli svibanj i ugodne ljetne temperature kao i lijepo i suho vrijeme za vrijeme berbe, grožđe je bilo iznimne kvalitete pa će i vina biti iznad svih očekivanja“, istaknuo je Nikola Benvenuti, predsjednik Vinistre, udruge vinara i vinogradara Istre, a njegove riječi potvrdila je i degustacijska radionica šest malvazija s različitih terroira istarskog poluotoka.

Zadovoljstvo mladim malvazijama nije krio ni Ezio Pinzan, pročelnik za poljoprivredu Istarske županije koji je otvorio manifestaciju, a Marko Miklaužić predstavnik Udruge vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska istaknuo je kako njezini članovi iz godine u godinu imaju sve kvalitetnija vina.

Razmjena vina na razini čitave Hrvatske raste po stopi od 30 posto

„Jačanje hrvatskog vinarstva trebalo bi ići u dva smjera. S jedne strane potrebno je podizati konkurentnost vinarskog sektora, tehnološku razinu, povećavati i okrupnjavati površine, povećati proizvodne kapacitete i doseći barem 100 milijuna litara godišnje, a s druge strane država mora snažnije ulagati u promociju i marketing vina.

Potreban nam je snažan nacionalni marketing po uzoru na susjednu Mađarsku ili Austriju i krovna nacionalna marketinška organizacija, a Hrvatska gospodarska komora spremna je preuzeti takvu ulogu kako bismo još bolje pozicionirali našu zemlju na međunarodnoj vinskoj sceni“, poručio je Kovačević te dodao kako se i izvoz oporavlja. Prateći vanjskotrgovinsku razmjenu vina na razini čitave Hrvatske raste po stopi od gotovo 30 posto.

Facebook Komentari