U dvorani Zajednice tehničke kulture grada Pule održano obilježavanje 150. obljetnice Zvjezdarnice Pula koju vodi Astronomsko društvo Istra – Pula.

Nakon obraćanja predstavnika Istarske županije, Grada Pule, Zajednice tehničke kulture grada i županije, glavni tajnik Hrvatskog astronomskog saveza Dorian Božičević uručio je Povelju Hrvatskog astronomskog saveza predsjedniku Astronomskog društva Istra – Pula Damiru Šegonu.

Povijest zvjezdarnice

Začetci Pulske Zvjezdarnice naziru se još 1840. godine u Pomorskoj zvjezdarnici u Veneciji, koje je djelovala u sklopu austrijske Vojno-pomorske akademije. Nakon ratnih zbivanja 1848. godine, Austrija gasi Vojno-pomorsku akademiju u Veneciji i u Trstu 1850. godine utemeljuje novu Mornaričku akademiju, u čijem se sklopu kao odjel nalazi i Zvjezdarnica. Utemeljenjem Hidrografskog zavoda u Puli 1869. god., u pulsku Zvjezdarnicu je preseljen dio inventara tršćanske Zvjezdarnice.

U skladu sa Statutom, pulski Hidrografski zavod je bio pod vrhovnom nadležnošću Admiraliteta, a imao je četiri odjela (Zvjezdarnica, Spremište nautičko-fizikalnih instrumenata, Spremište pomorskih karata i Mornarička biblioteka). U Mornaričkoj zvjezdarnici su bile ustrojene četiri službe (Služba točnog vremena, Kronometarska služba, Meteorološka služba, Geomagnetska služba). Imala je više značajnih i u to doba vrlo modernih instrumenata, kojima je vršena intenzivna znanstvena i stručna djelatnost.

Spomenik viceadmiralu Wilhelmu von Tegetthoofu

Nakon gradnje nove zgrade, podignut je park koji je postao jedan od najljepših u Puli. Brodovi ratne mornarice su iz svojih znanstvenih misija po cijelom svijetu donosili raznoliku floru kojom je uređivan park. Godine 1877. ispred Zavoda je postavljen spomenik viceadmiralu Wilhelmu von Tegetthoofu, koji je postao slavan kada je 1866. godine kao zapovjednik austrijske ratne flote porazio talijansku kod Visa.

Pulska Carska i Kraljevska Mornarička zvjezdarnica (K.u.K. Marine Sternwarte) kao dio Hidrografskog zavoda austrijske Ratne mornarice, najstarija je astronomska ustanova na području Republike Hrvatske. To je vrijeme u kojem se promatranje i proučavanje nebeskih tijela i astronomskih pojava počelo naglo razvijati zahvaljujući uznapredovaloj tehnici brušenja leća i izradi specijalnih optičkih stakala, te usavršavanju astronomskih instrumenata.

U Europi se razvojem specijalnih grana tehnike izrađuju kronometri i drugi mjerni instrumenti, te se grade moderne zvjezdarnice na tradiciji evropske astronomije (Kobenhaven, 1656; Pariz, 1667; Greenwich, 1676; Berlin, 1706; Petrograd, 1725; Beč, 1755; Venecija, 1840; Trst, 1850).

Otkrivanje novih planetoida

Upravo zahvaljujući modernoj opremi i novim metodama rada i promatranja, te izuzetnim zalaganjem austrijskog astronoma Johanna PALISE, u desetak godina prošlog stoljeća (1871-1880), Mornarička zvjezdarnica u Puli upisala se u trajnu listu eminentnih astronomskih svjetskih promatračnica, jer je opsežnom astronomskom djelatnošću otkriveno i evidentirano čak 28 novih planetoida, od kojih je jedan dobio naziv “Istra”, te po kojemu je ime i dobilo naše društvo.

Bernhard WALTER koji je u XV. stoljeću sagradio u Nurnbergu prvu europsku zvjezdarnicu, Spiridion GOPČEVIĆ (Leo Brenner) koji je podigao vlastiti opservatorij “Manora” u Malom Lošinju, Oton KUČERA koji je otvorio 1903. godine zagrebački astronomski opservatorij na Popovom tornju i Niko MILIČEVIĆ  utemeljitelja zvjezdarnice na Braču – značajna su imena za  europsku i hrvatsku astronomiju.

Uz njih imena astronoma Johanna PALISE Ive BENKA uz mnoge druge astronomske djelatnike zaista zaslužuju dužnu znanstvenu pozornost.

Obilježavanje se nastavilo predavanjem o 150 godina rada zvjezdarnice u Puli koje je održao Damir Šegon, a potom i druženjem na zvjezdarnici.

Obilježavanju ove visoke obljetnice nazočili su članovi Akademskog Astronomskog Društva – Rijeka, Astronomskog društva Višnjan, Astronomskog društva “Leo Brenner” iz Malog Lošinja te suradnici Hrvatske odnosno Globalne meteorske mreže.

Facebook Komentari