Nakon godina krčenja, inspekcija i sudskih spisa, devastacija šume kod Rovinja dobila je svoj sudski epilog. Općinski sud u Puli izrekao je prvu presudu u Istri za pustošenje šume – šest mjeseci zatvora, uvjetno na godinu dana. Naime, sud je u listopadu prihvatio zahtjev Općinskog državnog odvjetništva i bez provođenja rasprave izdao kazneni nalog protiv dvojice suvlasnika zemljišta na području Rovinja. Obojica su proglašeni krivima te osuđeni na šest mjeseci zatvora, uvjetno na godinu dana. Ako u tom razdoblju ne počine novo kazneno djelo, kazna se neće izvršiti. Iako je riječ o uvjetnoj osudi, presuda se smatra presedanom: prvi put je u Istri netko kazneno odgovarao za sustavno uništavanje šume.
Kako je počelo pustošenje
Cijeli slučaj vuče korijene još iz ljeta 2021. godine, kada su na području Park-šume Rt Sveti križ, unutar zaštićenog krajolika Rovinjskih otoka i mora, započeli zahvati u prostoru. Riječ je o iznimno vrijednom području koje se nalazi i unutar zaštićenog obalnog pojasa mora.
Prema sudskim spisima, cilj zahvata bio je investicijski projekt – kamp i adrenalinski park. No prostorni planovi na tom području ne ostavljaju prostor za takve ambicije: zemljište je dijelom šuma posebne namjene, a dijelom osobito vrijedno poljoprivredno tlo, gdje gradnja nije dopuštena. Unatoč tome, teren je počeo nestajati pred strojevima.
Alarm s terena: “šuma je nestajala pred očima”
U ožujku 2022. na teren prvi izlaze čuvari prirode Nature Histrice. Zatiču posječena stabla, uklonjenu nisku vegetaciju i tragove teške mehanizacije. Sastavljaju terenski izvještaj, sve dokumentiraju fotografijama i izdaju nalog za obustavu radova.
No, to nije zaustavilo zahvate.
U svibnju iste godine čuvari se ponovno vraćaju na isto područje. Zatečeno stanje je još gore: strojno krčenje, nasipani putovi, tri probijene ceste kroz nekadašnju šumu. Iglice i lišće još su zeleni, što upućuje da je sječa obavljena neposredno prije dolaska nadzora. Grad Rovinj tada izdaje rješenje o uklanjanju nelegalno izvedene ceste, a u slučaj se uključuju Državni inspektorat i Poljoprivredna inspekcija. Utvrđuje se i prenamjena zemljišta bez dozvole.
Parcelacija, pa “uređivanje” terena
Istragom je utvrđeno da su suvlasnici zemljište prethodno parcelirali, a zatim krenuli s opsežnim zahvatima. Svjedoci su opisivali desetke srušenih borova, iščupane panjeve, strojno poravnate površine i šljunkom nasute puteve.
Jedan od izvođača radova naveo je da je angažiran za “sanaciju”, ali je po dolasku zatekao već posječenu šumu. Radovi su, prema njegovim riječima, uključivali piljenje postojećih debala, vađenje panjeva i malčiranje granja.
Posebno je važno što su, prema optužnici, suvlasnici znali u kakvom se režimu prostor nalazi. Prije kupnje zemljišta zatražili su i dobili službeno uvjerenje o njegovu statusu – dokument koji jasno navodi da je riječ o šumi i poljoprivrednom tlu unutar zaštićenog područja. Unatoč tome, zahvati su nastavljeni i nakon službenih upozorenja.
Optužnica i presuda bez rasprave
Nakon kaznene prijave Nature Histrice i posebnog izvješća Policijske postaje Rovinj, Općinsko državno odvjetništvo u Puli otvorilo je istragu i 22. svibnja 2025. podiglo optužnicu. Okrivljenici su se branili šutnjom. Tužiteljstvo je predložilo izdavanje kaznenog naloga, što sud može prihvatiti kada smatra da su dokazi jasni i dostatni za donošenje presude bez glavne rasprave.
Sud je takav prijedlog prihvatio te izrekao uvjetne zatvorske kazne, uz obrazloženje da su dokazi – zapisnici s terena, fotodokumentacija i iskazi svjedoka – nedvojbeni. Jedan od najproblematičnijih dijelova cijelog slučaja jest činjenica da ukupna šteta nikada nije precizno utvrđena. Hrvatske šume izvijestile su da procjena nije bila moguća jer su panjevi i stabla uklonjeni prije stručnog očevida.
Presedan s upitnikom
Također, presudom nije naložena sanacija terena, što znači da se područje danas prepušta prirodnom oporavku – sporom i neizvjesnom procesu, bez jamstva da će se šuma ikada vratiti u prvobitno stanje. Iako kazna ima simboličan karakter, presuda nosi snažnu poruku: pustošenje šuma više nije prekršaj koji prolazi nekažnjeno. No pitanje ostaje – je li uvjetna kazna dovoljna poruka u vremenu sve agresivnijih zahvata u prostor?
U Europskoj uniji odgovor je jasan. Još 2023. dogovorena su nova pravila prema kojima ilegalna sječa i drugi okolišni zločini mogu biti kažnjeni i do 10 godina zatvora. Iz Nature Histrice poručuju da Hrvatska mora slijediti taj smjer ako želi stvarno zaštititi prostor.
Za sada, Istra ima prvi korak. Hoće li ostati usamljen ili postati početak nove sudske prakse – ovisit će o sljedećim slučajevima, ali i o spremnosti institucija da okolišni kriminal tretiraju jednako ozbiljno kao i svaki drugi.
Piše Elvis Morina