Na javnoj tribini Zelenog odreda održanoj jučer u Medulinu u središtu rasprave bili su stanje i budućnost Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun, rast uvoza otpada u Hrvatsku te planovi izgradnje spalionica. Govornici su upozorili na, kako tvrde, sustavno prikrivanje stvarnih razmjera problema, manjkavosti nadzora i dokumentacije, ali i na moguće dugoročne posljedice po okoliš, poljoprivredu i zdravlje ljudi. Uz kritiku postojećeg modela, izneseni su i prijedlozi koje Zeleni odred vidi kao nužne, a to su zabrana uvoza miješanog komunalnog otpada, jačanje lokalnog upravljanja otpadom te izgradnja sortirnica i kompostana.
Kaštijun kao simptom šireg problema
Tribinu je otvorio Željko Ilić, voditelj podružnice Zelenog odreda Pula–Medulin, poručivši da se o problematici otpada „više nema što čekati“. Istaknuo je da je situacija ozbiljnija nego što se često predstavlja u javnosti. „Svi znate koliko Kaštijun zagađuje zrak, vodu i tlo i koliko negativno utječe na život u blizini, ali stvar nije ni blizu bezazlena. Situacija je puno gora i bit će još gora ako ne reagiramo sada kao zajednica“, rekao je Ilić. Dodao je da su, prema njihovim navodima, uočeni brojni problemi, uključujući financijske gubitke i emisije u okoliš, te da inspekcijski nadzori, kako tvrdi, nisu dali očekivane rezultate.
Osvrnuo se i na pitanje količina otpada, tvrdeći da promjene u režimu prihvata nisu slučajne. „Nije slučajno da su se mijenjala ograničenja dnevnih količina i da Kaštijun sada može primati otpad bez ranijih limita“, kazao je, naglasivši kako Zeleni odred Kaštijun vidi kao jednu od žarišnih točaka sustava koji se, prema njihovu tumačenju, vodi tržišnom logikom profita, a ne kao javni komunalni servis.
Uvoz otpada i planovi spalionica
Vesna Grgić, predsjednica udruge VIDRA i voditeljica Zelenog odreda, u svom je izlaganju naglasila da se rasprava mora proširiti izvan pitanja neugodnih mirisa. „Nije problem samo smrad Kaštijuna ili lebdeće čestice, nego puno veća priča. Govorimo o državnom planu u kojem sudjeluju institucije, a to je najveći problem jer se sve pokriva i prebacuje odgovornost“, rekla je.
Posebno se zadržala na temi uvoza otpada, navodeći da je odobren još 2013. godine te da je u sljedećim godinama snažno rastao. „Od 2014. do 2021. uvoz je rastao eksponencijalno – 2021. bio je, prema službenim podacima, 360 puta veći nego 2014.“, istaknula je. Kao posebno problematičnu izdvojila je kategoriju goriva iz otpada namijenjenog spaljivanju. „Ako Europa ima moderne i sigurne spaljonice, zašto bi netko plaćao da svoje smeće šalje nama da mi od njega proizvodimo energiju? Gdje je tu logika?“, upitala je, ustvrdivši da se u Hrvatsku, prema njihovom viđenju, doprema najproblematičniji dio otpada.
Zdravstveni rizici i poziv na hitnu reakciju
Najviše pozornosti izazvao je dio izlaganja o mogućim zdravstvenim posljedicama spalionica, osobito u vezi s dioksinima. „Dioksin je tzv. spalionički plin koji se ne može filtrirati. Može se uništiti samo na vrlo visokim temperaturama, a to zahtijeva iznimno skupu tehnologiju“, rekla je Grgić, izražavajući sumnju da će privatni interes biti spreman ulagati u takva rješenja. Kao moguće posljedice navela je kancerogenost, poremećaje hormona i metabolizma, štetnost za fetus i prijenos putem majčinog mlijeka, uz upozorenje da se dioksini talože u tlu i ulaze u hranidbeni lanac.
U završnici tribine Grgić je uputila snažan poziv građanima da se uključe. „Sutra će biti kasno. Ovo je pitanje koje nadilazi stranke i političke podjele“, poručila je, istaknuvši da Zeleni odred zagovara zabranu uvoza miješanog komunalnog otpada, sprječavanje privatizacije gospodarenja otpadom te povrat upravljanja na lokalnu razinu. Kao ključne infrastrukturne mjere navela je razvoj sortirnica i kompostana, za koje smatra da bi znatno smanjile količine otpada i potrebu za spalionicama.
Na kraju je Ilić dodao da, prema njegovu stajalištu, europski propisi ne zabranjuju lokalna odlagališta te najavio nastavak javnih tribina. Organizatori su poručili da će uskoro održati i posebno tematsko okupljanje posvećeno Kaštijunu, na kojem namjeravaju iznijeti konkretne podatke i dokumente o tokovima otpada, uvozu i akterima uključenima u sustav gospodarenja otpadom.