Polaganjem cvijeća i minutom šutnje danas je u Pula obilježena 82. godišnjica prvog bombardiranja grada u Drugom svjetskom ratu. Komemoracija je održana kod Spomenika palim žrtvama Drugog svjetskog rata u Jeretovoj ulici, na mjestu koje već desetljećima okuplja građane u znak sjećanja na jednu od najtežih tragedija u povijesti Pule.
U ime Grada Pule cvijeće je položio zamjenik gradonačelnika Siniša Gordić, a obilježavanju su se pridružili i predstavnici Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Pule te predstavnici Mjesnog odbora Sveti Polikarp – Sisplac, koji su položili vijenac u čast stradalima.
„Obveza nam je da žrtve nikada ne zaboravimo“
U prigodnom obraćanju Siniša Gordić podsjetio je kako je 9. siječnja 1944. godine Pula doživjela jedno od najtežih bombardiranja u svojoj višetisućljetnoj povijesti. Zbog loše vidljivosti nad Rijekom, savezničke eskadrile bombardera toga su dana usmjerile napad prema Puli, a posljedice su bile razorne.
U bombardiranju je, kako je istaknuto, poginulo više od stotinu građana, a veliki dijelovi grada bili su sravnjeni sa zemljom. Grad se s vremenom obnovio i život je nastavljen, no obveza sjećanja ostaje trajna. Gordić je naglasio da ratna stradanja, nažalost, ni danas nisu stvar prošlosti te da se slične tragedije i dalje događaju diljem svijeta, pa i u Europi, zbog čega ovakva obilježavanja imaju dodatnu težinu i značenje. Nakon govora okupljeni su minutom šutnje odali počast svim stradalim civilima.
Najrazorniji napad u siječnju 1944.
Povijesni zapisi govore kako se najteži napad na Pulu dogodio upravo 9. siječnja 1944. godine, kada je 109 bombardera B-17 u kratkom vremenu razorilo velike dijelove grada. Među pogođenim objektima bila je i škola Alessandro Manzoni, a procjenjuje se da je tada smrtno stradalo oko stotinu ljudi.
Bombardiranja su se nastavila sve do ožujka 1945. godine, a najteže su stradali civilni objekti i stanovništvo. Razaranja su zahvatila područje današnjih Giardina, Zagrebačke, Anticove, Flaciusove, Radićeve, Tartinijeve i Marulićeve ulice, kao i prostor između Monte Zara, Monte Cappelletta i Monte Paradiso. Od svih civilnih zona, najteže posljedice pretrpio je mjesni odbor Sveti Polikarp. Stradali civili pokopani su na Mornaričkom groblju.
Glavni razlog savezničkih napada bio je strateški položaj Pule i njezina velika ratna luka, koja se u to vrijeme nalazila pod njemačkom vojnom upravom. Ovi događaji trajno su obilježili grad, a godišnjice poput današnje podsjetnik su na cijenu rata i važnost očuvanja mira.