U sklopu koncertnog ciklusa Samo najbolje, u petak 23. siječnja 2026. godine s početkom u 20 sati, u Dvorani Ciscutti Istarskog narodnog kazališta – Gradskog kazališta Pula održat će se koncert posvećen djelima dvojice velikana bečke glazbene tradicije – Johannes Brahmsa i Franz Schuberta. Publiku očekuje rijetka prilika da na jednoj pozornici čuje ansambl sastavljen od samog vrha hrvatske i europske glazbene scene.

Nositeljice večeri su pijanistica Martina Filjak, jedna od najuspješnijih hrvatskih glazbenica današnjice, i violončelistica Monika Leskovar, svjetski priznata umjetnica s bogatom međunarodnom karijerom. Njima se pridružuju violinistica Dunja Bontek, violistica Marija Andrejaš te gost večeri, kontrabasist Branimir Pustički.
Ansambl iznimnih karijera na jednoj pozornici
Martina Filjak, pobjednica prestižnog Beethovenova natjecanja u Clevelandu i dobitnica najviših državnih priznanja, redovito nastupa u vodećim svjetskim koncertnim dvoranama i surađuje s renomiranim orkestrima i dirigentima. Monika Leskovar, najmlađa pobjednica Međunarodnog natjecanja Čajkovski, danas je česta gošća najvećih europskih i svjetskih festivala te izvanredna profesorica na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.
Violinistica Dunja Bontek koncertna je majstorica Varaždinskog komornog orkestra, članica Simfonijskog orkestra Stavanger u Norveškoj i Human Rights Orchestra, dok je Marija Andrejaš vodeća viola Simfonijskog orkestra HRT-a i Varaždinskog komornog orkestra. Posebnu zvučnu punoću ansamblu daje kontrabas Branimira Pustičkog, čiji je instrument ključan za drugi dio programa.
Brahmsova drama i Schubertova vedrina
Na programu su dva remek-djela snažno povezana s Bečom, gradom u kojem su oba skladatelja ostavila neizbrisiv trag. U prvom dijelu koncerta izvodi se Brahmsov Treći klavirski kvartet u c-molu, op. 60, poznat i kao „Werther kvartet“. Djelo je nastajalo gotovo dvadeset godina, a prožeto je dubokom emocionalnom napetošću, koju se često dovodi u vezu s Brahmsovim odnosom prema Clari Schumann. Dramatična i introspektivna glazba čini ovaj kvartet jednim od najintenzivnijih u skladateljevu opusu.
Drugi dio večeri donosi Schubertov Klavirski kvintet u A-duru, D 667, poznat pod nadimkom „Pastrva“. Za razliku od Brahmsove tamnije ekspresije, Schubertovo djelo odiše vedrinom, mladenačkom energijom i melodijskom toplinom. Posebnost kvinteta je neuobičajena postava s kontrabasom, koja glazbi daje dodatnu dubinu i raskoš, a četvrti stavak s varijacijama na slavnu Schubertovu popijevku ubraja se među najprepoznatljivije trenutke komorne glazbe.
Koncert u INK-u najavljuje večer u kojoj se susreću iznimni izvođači i kapitalna djela komorne literature, u prostoru koji već godinama njeguje visoke standarde klasične glazbe.





















