Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja Max Stoja iako skinute sa dnevnog reda sjednice Gradskog vijeća i dalje su predmet javne rasprave. Kao što smo danas javljali, za pojašnjenja oko glasanja na Odboru za prostorno uređenje pitali smo predsjednicu odbora i gradsku vijećnicu Ivanu Mohorović. Istaknula je kako je njena namjera bila da se o toj točki raspravlja na jedinom relevantnom mjestu a to je Gradsko vijeće. Mohorović je istaknula kako je firma njenog supruga sudjelovala samo na početku projekta i to puno prije nego se ona počela baviti politikom te da danas više u tom projektu ne sudjeluje i ako se što po tom pitanju promijeni javnost će biti obaviještena.

Izjava Ivana Mohorović

Na toj istoj sjednici uz Ivanu Mohorović za uvrštenje u dnevni red sjednice GV Grada Pule glasao i Robert Cvek koji pojašnjava kako je to razvojni projekt koji je podržavala gradska vlast u kojoj je i on sudjelovao kao dogradonačelnik.
 
Izjava Robert Cvek
 
 
Protiv traženih Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja su bile Dušica Radojčić kao potpredsjednica odbora, Helena Sterpin te vijećnik Miodrag Čerina koji je istaknuo kako nije protiv projekta ali da mu je objašnjenje struke bilo skroz prihvatljivo te da treba popraviti tih par stvari.
 
Izjava Miordrag Čerina
 

Mišljenje radne skupine o nacrtima prijedloga Odluka
IV ID UPU “Max Stoja” i UPU Karšiole
IV ID UPU “Max Stoja”

Područje obuhvaćeno UPU-om “Max Stoja” karakteriziraju dva važna čimbenika, to su
neposredna blizina zelenog i rekreativnog pojasa Lungomare te postojeći kamenolom za koja smatramo da u aktualnom planu nisu dovoljno uzeta u obzir. Inicijativa za izmjenom UPU-a na zahtjev zainteresiranog investitora prilika je da se cjelokupno područje ponovno razmotri i izradi urbanističko rješenje koje će nanovo odrediti namjenu i korištenje preostalog slobodnog prostora kamenoloma u smislu:

– područja od javnog interesa u kojem su zastupljene otvorene zelene, rekreativne i sportske površine,parkovna uređenja i dječja igrališta čime bi se programski nadovezali na zeleni obalni pojas i kupalište Valkane,
– redefiniranja odnosa do postojećeg kamenoloma kao morfološke dominante u prostoru,
– izuzeća nove gradnje mješovite namjene – pretežito poslovne iz preostalog slobodnog dijela kamenoloma te gradnje garaže ukoliko ona nije javna odn. namjenjena svim posjetiocima obalnog pojasa.

Što se tiče eventualne promjene namjene predmetne lokacije R1, a koja je neposredni povod izmjene prostornog plana, mišljenja smo kako bi bilo potrebno dobiti uvid u konkretnije planove o tome što investitor na toj lokaciji želi izgraditi kako bi planiran sadržaj mogli kvalitativno valorizirati i zauzeti stajalište. Planirana gradnja bi se trebala uklopiti i uskladiti sa svime gore navedenim prije konačne izmjene UPU-a, a usporedno zamjeni namjene iz R1 u M2 trebalo bi osigurati i proporcionalnu nadomjesnu površinu slične veličine namijenjenu sportu i rekreaciji unutar područja obuhvaćenog UPU-om “Max Stoja”.

UPU Karšiole

Područje Karšiole, odnosno prostor između postojećih naselja Štinjan i Veli Vrh primarno je
interesantno za razvoj tzv. „trećeg“ centra Pule. Naime, zbog specifične topografije, kao i
povijesnih okolnosti Pula se razvila oko povijesnog središta koji se radijalno širi prema istočnim naseljima. Zatim je drugom polovicom prošlog stoljeća razvijen novi, drugi, centar na Verudi koji se linearno širi prema Stoji i Vidikovcu opslužujući tako južni dio Pule. Međutim sjeverni dio Pule, koji se preko Štinjana i Velog Vrha rastače i u vangradska naselja poput Fažane i Galižane, nema formiran svoj centar po istom principu, a područje Karšiole idealno je mjesto za razvoj takvog kompleksnog urbanog sadržaja.


Izvor: Katarina 06 – otvaranje pulske obale

Također, od spomenuta tri dijela Pule – povijesni, južni i sjeverni – ovaj sjeverni je najdinamičniji te ekonomsko-gospodarski najpropulzivniji budući da se Puli, bez obzira na prometno sredstvo, pristupa sa sjevera pa je stoga ovaj dio grada prometno najbolje povezan. Ako se sagleda šira slika sjeverne Pule ona na istoku seže do zrakoplovne luke i autoceste ipsilona, u njoj se nalazi čitava nekadašnja industrijska zona koja je između ostalog povezana i sa željeznicom koja ovuda prolazi, a na zapadu se nalaze nekadašnje vojne zone Valelunga, Monumenti i Sv. Katarina koje nude potencijal razvoja nautičkog prometa. Područje Karšiole nalazi se na tom koridoru te je stoga osmišljanje „sjevernog“ centra Pule od izuzetne važnosti za cijeli grad.


Izvor: Katarina 06 – otvaranje pulske obale

Stoga radna skupina predlaže urbanističku razradu centralnih funkcija za ovo područje koje
nadilaze osnovne kvartovske okvire potrebne za opsluživanje susjednih naselja. Količina
zemljišta u gradskom vlasništvu omogućava planiranje snažne centralne osi bogate javnim,
rekreativnim, poslovnim i prometnim sadržajima koja bi, s jedne strane omogućila strateški
razvoj sjevernog dijela Pule, a s druge strane bila katalizator urbanosti u ovom prostoru koji se trenutno rastače u prigradsku morfologiju obiteljskog stanovanja.

Članovi radne skupine:
Breda Bizjak,
Emil Jurcan,
Helena Sterpin

 
Facebook Komentari