Gradsko vijeće Pule na sjednici održanoj 20. listopada usvojilo je dvije odluke kojima se mijenjaju uvjeti korištenja gradskih poslovnih prostora za udruge te uređuje davanje prostora u zakup osobama i organizacijama koje djeluju u kulturi. Obje odluke prihvaćene su s 12 glasova za, pet protiv i dva suzdržana, unatoč protivljenju dijela korisnika Društvenog centra Rojc, koji upozoravaju da nova pravila ne uvažavaju posebnosti jednog od najvažnijih središta civilnog društva u Puli.
Rasprava je otvorila pitanja pravne sigurnosti udruga, financiranja održavanja gradskih prostora, komercijalnih djelatnosti, dosadašnjih ulaganja korisnika i budućeg modela upravljanja Rojcem.
Nezadovoljstvo novim pravilima dio udruga iskazao je i prosvjedom ispred Društvenog centra Rojc te kasnije ispred Komunalne palače, tražeći odgodu donošenja odluka i nastavak razgovora s predstavnicima civilnog društva.
Veće naknade i kraći ugovori za korištenje gradskih prostora
Usvojenim izmjenama predviđeno je povećanje mjesečne naknade za korištenje prostora s dosadašnjih 0,13 na 0,50 eura po četvornome metru te skraćivanje razdoblja korištenja s deset na pet godina.
Druga odluka uređuje davanje u zakup gradskih poslovnih prostora fizičkim i pravnim osobama koje djeluju u području kulture.
Predstavnici dijela udruga smatraju da se novim pravilima njihova djelatnost previše promatra kroz administrativne i financijske kriterije, bez odgovarajućeg vrednovanja društvenog doprinosa.
Ističu da su brojne organizacije tijekom posljednjih dvadesetak godina vlastitim sredstvima, volonterskim radom i programima pridonijele razvoju Rojca.
Grad: Potrebno je urediti ugovore i jasno razlikovati neprofitne i gospodarske djelatnosti
Pročelnik Danijel Ferić tijekom rasprave naglasio je potrebu uređenja postojećih ugovornih odnosa.
Prema njegovim riječima, od približno stotinu udruga u Rojcu samo četiri imaju važeće ugovore. Upozorio je i na slučajeve u kojima prostore koriste organizacije različite od onih kojima su prvotno dodijeljeni, uključujući pojedine udruge koje su u međuvremenu prestale postojati.
Ferić je objasnio da je cilj izmjena uspostaviti jasnije uvjete korištenja, omogućiti dodjelu više prostora jednoj udruzi te urediti slučajeve u kojima udruge obavljaju gospodarske djelatnosti ili osnivaju trgovačka društva.
Prema stajalištu gradske uprave, djelatnosti koje ostvaruju prihode potrebno je pravno razlikovati od neprofitnih aktivnosti udruga, uz očuvanje mogućnosti financiranja njihova rada.
Možemo!: Rojc nije samo skup poslovnih prostora
Vijećnici platforme Možemo!, Dušica Radojčić i Davor Vuković, usprotivili su se predloženom pristupu, smatrajući da Rojc zahtijeva poseban model upravljanja.
Radojčić je upozorila da se društveni centar ne može promatrati isključivo kao nekretnina podijeljena na poslovne prostore jer njegova vrijednost proizlazi i iz suradnje udruga, besplatnih programa za građane te dugogodišnjeg volonterskog rada.
Otvorila je i pitanje mogućeg postupnog širenja komercijalnih djelatnosti u Rojcu.
Davor Vuković podsjetio je na razdoblje u kojem su udruge preuzimale zapuštene prostore bivše vojarne i vlastitim ih radom pretvarale u prostore za kulturne, društvene i obrazovne aktivnosti.
Prema njegovu mišljenju, ta ulaganja i doprinos zajednici moraju imati odgovarajuću težinu pri donošenju odluka o budućem korištenju prostora.
Grbin: Rojc se neće komercijalizirati, ali pravila moraju vrijediti za sve
Gradonačelnik Peđa Grbin odbacio je tvrdnje da se novim odlukama želi komercijalizirati Rojc.
Istaknuo je da u Puli djeluju i brojne udruge izvan tog centra te da pravila korištenja gradske imovine moraju biti jednako primjenjiva na sve.
Govoreći o financiranju Rojca, naveo je da će u prijedlogu proračuna za 2027. biti potrebno osigurati približno 500.000 eura za njegovo funkcioniranje.
Tijekom rasprave otvoreno je i pitanje koliko sredstava Grad dobiva od korisnika prostora. Grbin je spomenuo iznos od približno 17.000 eura, dok je Radojčić iznijela drukčije podatke, navodeći 33.000 eura te 63.000 eura kada se uključe plaćanja električne energije.
Različiti iznosi pokazali su da postoji potreba za preciznim javnim prikazom prihoda, rashoda i stvarnih troškova održavanja Rojca.
Gradonačelnik je poručio da Rojc treba zadržati svoju društvenu i kulturnu namjenu te da ne podržava pretvaranje centra u prostor za uobičajene komercijalne djelatnosti koje nisu povezane s njegovom svrhom.
Otvoreno i pitanje solarne elektrane i troškova električne energije
Dušica Radojčić postavila je i pitanje kako će se izgradnja solarne elektrane na krovu Rojca odraziti na račune za električnu energiju koje plaćaju korisnici prostora.
Upozorila je da bi energetska obnova trebala donijeti smanjenje troškova te zatražila jasnije informacije o raspodjeli očekivanih ušteda između Grada i udruga.
Pitanje je povezala sa širim problemom financijskog modela Rojca, odnosno načinom na koji se prikazuju troškovi održavanja centra i doprinos njegovih korisnika.
Udruge tražile poseban model upravljanja Rojcem
Savez udruga Rojc i Mreža društveno-kulturnih centara ranije su zatražili da se donošenje novih odluka odgodi te da se za Rojc izradi poseban akt u suradnji s korisnicima.
Predlagali su da se u prijelaznom razdoblju uredi status postojećih korisnika, uz priznavanje njihovih ulaganja i očuvanje kontinuiteta rada.
Jedan od zahtjeva odnosio se i na razvoj modela javno-civilnog upravljanja, odnosno osnivanje ustanove u čijem bi upravljanju sudjelovali Grad i predstavnici civilnog društva.
Udruge smatraju da bi takav pristup omogućio dugoročnije planiranje programa, stabilnije korištenje prostora i veće sudjelovanje korisnika u donošenju odluka.
Pročelnica Orlić: Nova pravila ne znače odustajanje od Rojca
Pročelnica Paola Orlić u raspravi je istaknula posebnu kulturnu i društvenu vrijednost Rojca.
Odbacila je tvrdnje da donošenje novih pravila znači njegovo uništavanje, naglašavajući da je potrebno razlikovati uređenje pravnog statusa prostora od pitanja dugoročnog razvoja i upravljanja centrom.
Ustvrdila je da administrativno uređenje korištenja prostora ne mora biti prepreka očuvanju njegovih društvenih sadržaja.
Odluke su usvojene, pitanja budućeg upravljanja ostaju otvorena
Za obje odluke glasalo je 12 vijećnika, pet ih je bilo protiv, a dva su bila suzdržana.
Usvajanjem novih pravila stvoren je okvir za uređivanje korištenja gradskih prostora, ali rasprava je pokazala da postoje različita stajališta o načinu njegove provedbe u Društvenom centru Rojc.
Pred gradskom upravom ostaje posao uređivanja ugovornih odnosa s korisnicima, utvrđivanja uvjeta za nastavak njihova rada te definiranja dugoročnog modela upravljanja.
Za udruge je pritom ključno pitanje hoće li novi sustav omogućiti stabilnost i kontinuitet njihovih programa, dok Grad naglašava potrebu zakonitog, transparentnog i financijski odgovornog upravljanja javnom imovinom.
Rasprava o Rojcu time nije završena donošenjem dviju odluka. Njihova stvarna važnost pokazat će se kroz provedbu, uvjete novih ugovora i buduću suradnju Grada Pule s organizacijama civilnog društva.
foto: rojcnet