Pulska građanska inicijativa Protiv sječe! već se mjesecima bori za očuvanje zelenih površina i stoljetnih stabala u gradu, a kulminacija njihova angažmana dogodila se upravo u Supilovoj ulici u Pula. Članovi Inicijative izašli su na ulicu kako bi spriječili najavljenu sječu ili trajno oštećenje drvoreda ladonja uz igralište takozvane „žute škole“, upozoravajući da je riječ o stablima starijima od 100 godina, neprocjenjive prirodne, kulturne i identitetske vrijednosti za grad. Ističu da su upravo izlaskom na ulicu htjeli fizički i simbolički stati u obranu stabala, prije nego što radovi započnu i prije nego što šteta postane nepovratna.
Ovo nije samo drvored, nego kolektivna memorija grada
Koordinator i pokretač Inicijative, Petar Ćurić, naglasio je da drvored u Supilovoj ulici čini više stoljetnih stabala ladonje koja desetljećima oblikuju identitet tog dijela grada.
„To nije samo drvored, već živi dio kolektivne memorije Pule, s najmanje 500 godina života isprepletenih u ovim stablima. Ona su svjedoci povijesti, generacija učenika i građana, i njihovim nestankom gubimo dio grada koji se više nikada ne može vratiti“, rekao je Ćurić.
Upozorio je na ozbiljne proturječnosti u službenim informacijama o sudbini drvoreda, podsjetivši da je autor projekta, arhitekt Bruno Juričić, na javnom predstavljanju sredinom travnja izjavio kako ne može jamčiti opstanak stabala, dok je svega mjesec dana kasnije iz Kabineta župana stigao dopis u kojem se tvrdi da sječe neće biti. „Postoje dvije oprečne službene izjave i to je pitanje od javnog interesa i transparentnosti“, poručio je Ćurić.
Stoljetna stabla ne mogu se zamijeniti parkom na krovu
Ekoaktivist Kruno Pekas istaknuo je da su izjave autora projekta u kojima navodi da „ne zna kako će se riješiti pitanje drvoreda“ neprihvatljive za profesionalnog i ovlaštenog projektanta.
„Iz stručne perspektive jasno je da se gradnjom objekta takvih dimenzija u neposrednoj blizini krošnji neizbježno oštećuje korijenje stabala, što vodi njihovom postupnom odumiranju. To smo već vidjeli u Puli, primjerice kod ladonje u blizini Arene. Stoljetna stabla ne mogu se nadomjestiti ‘parkom na krovu’ i takve tvrdnje smatram obmanjivanjem javnosti“, naglasio je Pekas.
Dodao je kako postoje jasni europski standardi arborikulture i obveze da se do 2030. godine ne smanjuje pokrivenost krošnjama u gradovima, te upozorio da se svako zadiranje u korijenje stabala na čestici u vlasništvu Grada Pule bez njegove suglasnosti može smatrati nezakonitim.
Odgovor Istarske županije, projekt ne predviđa sječu
Na upite Inicijative odgovorila je Istarska županija, navodeći da projekt izgradnje školske sportske dvorane Gimnazije Pula ne predviđa uklanjanje stabala ladonje u Supilovoj ulici. U službenom očitovanju detaljno su pojašnjeni vlasnički i prostorni odnosi, uz tvrdnju da je u javnosti stvoren pogrešan dojam kako je drvored izravno obuhvaćen projektom.
Prema tom objašnjenju, buduća dvorana planirana je isključivo na katastarskim česticama 498/2 i 5503/5 k.o. Pula, koje su u vlasništvu Gimnazije Pula i na kojima se danas nalaze vanjska školska igrališta. Supilova ulica, zajedno sa zelenom površinom i stablima ladonje, nalazi se na zasebnoj čestici 5505 k.o. Pula u vlasništvu Grada Pule, dok se između ulice i igrališta nalazi još jedan uski pojas zemljišta (k.č. 498/3), također gradsko vlasništvo.
Drugim riječima, navodi Županija, projekt nije predviđen na Supilovoj ulici i samim time njime nije planirano uklanjanje drvoreda. No, projekt uključuje uklanjanje postojećih vanjskih igrališta, tribina i kotlovnice kako bi se omogućili složeni radovi temeljenja nove građevine. Upravo se ti radovi, kako priznaju, smatraju tehnički najizazovnijim dijelom zahvata.
Zeleni elementi projekta i klimatski aspekti
U odgovoru se poseban naglasak stavlja na krajobrazno uređenje kao ključni dio arhitektonske koncepcije nove dvorane. Županija navodi da je projektom predviđeno da krovno igralište i prateće zelene površine čine završni sloj građevine, čime se stvara ugodniji ambijent i zeleni identitet objekta.
Prema opisu, višeslojna sadnja – stabla, grmlje, trajnice, a po potrebi i zeleni krovovi – trebala bi doprinijeti smanjenju toplinskih otoka, apsorpciji CO₂ te ublažavanju temperaturnih kolebanja. Krajobrazno uređenje predviđa i zadržavanje te usporeno otpuštanje oborinskih voda, čime se stvaraju povoljniji mikroklimatski uvjeti i nova staništa za biljne i životinjske vrste.
Posebno se ističe korištenje aromatičnih i cvjetnih biljaka tipičnih za mediteranski prostor, koje bi trebale stvoriti prepoznatljiv mirisni i vizualni identitet školskog kompleksa, uz povećanje bioraznolikosti, osobito oprašivača. Županija zaključuje da je projekt oblikovan u skladu sa Strategijom zelene urbane obnove Grada Pule, europskim uredbama o obnovi prirode i smjernicama za prilagodbu klimatskim promjenama.
Istodobno se priznaje da će izvođenje radova, osobito u fazi temeljenja, biti vrlo zahtjevno, no navodi se da će izradi glavnog projekta prethoditi geotehnički elaborat te da će se prije gradnje izraditi projekt zaštite građevinske jame. U tom kontekstu, ističe se kako će se „voditi naročita pažnja o postojećim stablima ladonje u Supilovoj ulici“.
Zahtjevi Inicijative i apel vlastima
Unatoč ovim pojašnjenjima, Građanska inicijativa Protiv sječe! smatra da odgovor nije dovoljan bez konkretnih tehničkih jamstava. Traže javnu objavu glavnog i izvedbenog projekta s jasno razrađenim mjerama zaštite drvoreda, prije početka bilo kakvih radova na terenu.
Poziv je upućen i gradonačelniku Peđa Grbin da ne izdaje dozvole koje bi mogle dovesti do oštećenja stabala, kao i županu Boris Miletić da javno i nedvosmisleno pojasni stvarnu sudbinu drvoreda.
Inicijativa naglašava da ne traži zaustavljanje projekta, već njegovu razumnu prilagodbu – pomicanje dvorane za dva do tri metra ili alternativno rješenje koje bi omogućilo očuvanje stabala uz strogu zaštitu korijenskog sustava. „Vrijeme je kratko, ali rješenje postoji. Ova stabla zaslužuju našu zaštitu, a Pula odgovorno i transparentno upravljanje javnim prostorom“, poručili su zaključujući da će nastaviti s javnim pritiskom dok se sudbina stoljetnog drvoreda u Supilovoj ulici trajno ne osigura.