U Barbanu se svakog kolovoza ponovno čuje topot konjskih kopita, Svetvinčenat na nekoliko dana postaje pozornica srednjovjekovnih vitezova, a u Tinjanu je pršut odavno prerastao granice gastronomske delicije i postao zaštitni znak čitavoga kraja. Buzet početkom rujna oživljava stare običaje i zanate, dok će Oprtalj s dolaskom jeseni ponovno zamirisati na pečene kestene. Sve su to mjesta koja svoj turistički identitet grade na baštini, lokalnim običajima i gastronomiji. A upravo su takvi sadržaji među onima koje Istarska županija ove godine podupire s ukupno 181.379 eura.
Ugovori su potpisani danas u pulskom Poduzetničkom centru Coworking, a sredstva su raspoređena kroz dva programa. Za 14 turističkih manifestacija izdvojene su 64 tisuće eura, dok je za jednak broj turističkih projekata i proizvoda na manje razvijenim područjima osigurano 117.379 eura. Riječ je o ulaganjima kojima se nastoji razvijati turizam izvan najposjećenijih obalnih odredišta, ali i produljiti sezona, osobito u sredinama koje se ne mogu oslanjati na velike hotelske kapacitete i ljetni turizam.
Da takva politika ima svoje uporište u turističkoj stvarnosti, pokazuju i najnoviji podaci Turističke zajednice Istarske županije. Od početka godine do kraja kolovoza na poluotoku je ostvareno 4,33 milijuna turističkih dolazaka i 25,37 milijuna noćenja, odnosno 0,8 posto više noćenja nego u istom razdoblju prošle godine. No iza ukupnog rasta kriju se znatne razlike među destinacijama, osobito u unutrašnjosti.
Trka na prstenac i srednjovjekovni vitezovi
Barban je u prvih osam mjeseci ove godine ostvario 13.244 dolaska i 97.736 noćenja, gotovo tri posto više nego lani. U njegovoj turističkoj ponudi posebno mjesto zauzima Trka na prstenac, koja je ovoga kolovoza održana 51. put. Manifestacija, obnovljena 1976. godine, čuva tradiciju konjaničkog natjecanja čiji prvi poznati pisani spomen potječe iz 1696. godine. Ovogodišnji slavodobitnik bio je Maksimilijan Rojnić iz Peteha, koji je osvojio svoj peti prstenac. Trka je tijekom pola stoljeća postala mnogo više od lokalnog natjecanja. Ona okuplja konjanike, mještane i posjetitelje, a Barbanu daje prepoznatljivost koja nadilazi veličinu samoga mjesta. Upravo je to jedan od razloga zbog kojih takve manifestacije imaju važnu ulogu u turističkom razvoju manjih sredina.
Sličnu priču ima Svetvinčenat, gdje je od 31. srpnja do 2. kolovoza održan Srednjovjekovni festival. Kaštel Morosini-Grimani, renesansni trg i okolne ulice ponovno su postali kulisa viteških borbi, starih zanata, sajmova i uprizorenja povijesnog života. Svetvinčenat je do kraja kolovoza ostvario 20.992 dolaska i 164.947 noćenja, gotovo jednako kao prethodne godine. Premda su obje manifestacije već izgradile snažnu prepoznatljivost, njihov se doprinos ne može procjenjivati isključivo kroz broj turističkih noćenja. One privlače i brojne jednodnevne posjetitelje, a lokalnim proizvođačima, ugostiteljima i obrtnicima otvaraju mogućnost dodatne zarade.
Tinjan želi da se zbog pršuta dolazi cijele godine
Među manifestacijama koje su dobile županijsku potporu nalazi se i Internacionalni sajam pršuta u Tinjanu, čije je 18. izdanje najavljeno od 16. do 18. listopada. Sajam je tijekom godina postao jedan od najpoznatijih gastronomskih događaja u Istri, okupljajući proizvođače pršuta i drugih suhomesnatih proizvoda te posjetitelje zainteresirane za lokalnu gastronomiju. No Tinjan ove godine dobiva potporu i za projekt koji bi trebao imati dugoročniji turistički učinak. Riječ je o Muzeju pršuta, zamišljenom kao sadržaj koji bi priču o jednom od najprepoznatljivijih istarskih proizvoda približio posjetiteljima i izvan nekoliko sajamskih dana.
Upravo se na tom primjeru vidi razlika između financiranja manifestacije i ulaganja u turistički proizvod. Sajam privlači goste u određeno vrijeme, dok bi muzej mogao postati razlog dolaska tijekom cijele godine. Za malu sredinu poput Tinjana to znači mogućnost da se gastronomska tradicija pretvori u trajniji turistički sadržaj. Drukčiju turističku sliku ima Oprtalj, koji je od početka godine do kraja kolovoza zabilježio 1.976 dolazaka i 12.870 noćenja. Broj noćenja smanjen je gotovo osam posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a dolazaka približno 13 posto.
U takvim okolnostima jesenske manifestacije poput Kestenijade dobivaju dodatnu važnost. Oprtalj, poznat po povijesnoj jezgri, galerijama i pogledima na sjevernu Istru, upravo kroz gastronomiju i lokalne običaje nastoji privući posjetitelje i nakon završetka glavne sezone. Županija pritom podupire i projekt postavljanja turističko-informativnih ploča uz sakralne objekte, čime se dodatno nastoji predstaviti njegova kulturna baština.
Od Subotine po starinski do Dana mladog maslinovog ulja
Među ovogodišnjim korisnicima županijskih potpora nalaze se i neke od najpoznatijih istarskih manifestacija. Buzet će ovoga vikenda ponovno održati Subotinu po starinski, događaj tijekom kojega se stara gradska jezgra pretvara u svojevrsni muzej na otvorenom, s prikazima nekadašnjih obrta, običaja, odjeće i svakodnevnog života. Područje Buzeta i Ćićarije u prvih je osam mjeseci ostvarilo 15.139 dolazaka i 53.931 noćenje, što je gotovo jednako prošlogodišnjem rezultatu. Za takvu destinaciju događanja koja se oslanjaju na lokalnu tradiciju predstavljaju važan dio ponude, osobito u razdoblju nakon ljetne sezone.
Potporu su dobili i Dani mladog maslinovog ulja u Vodnjanu, manifestacija koja povezuje maslinarstvo, gastronomiju i promociju istarskih ulja. Vodnjan je do kraja kolovoza ostvario 54.376 turističkih dolazaka i 483.098 noćenja, odnosno 2,5 posto manje nego godinu ranije. Među financiranim događanjima nalaze se i Kestenijada u Oprtlju, Gramperijada u Kašteliru, Festival samoniklog bilja u Kršanu, Festival šuma i šumskih plodova u Lanišću, Festival Šćorice u Pićnu, Izložba vina u Gračišću, Festival rosé vina u Višnjanu, Žive jaslice u Svetom Lovreču i Advent u srcu Istre u Pazinu.
Riječ je o različitim manifestacijama, ali sa zajedničkom idejom da lokalna gastronomija, tradicija i kulturna baština postanu razlog dolaska u manje istarske sredine. Posebno je važna činjenica da se mnoge od njih održavaju izvan srpnja i kolovoza, kada je turistička potražnja ionako najveća.
Više novca za sadržaje koji ostaju
Od ukupno 181.379 eura dodijeljenih početkom rujna, gotovo dvije trećine namijenjene su razvoju turističkih projekata i proizvoda na manje razvijenim područjima. To je važan podatak jer pokazuje da se županijska potpora ne zaustavlja na organizaciji manifestacija, nego obuhvaća i sadržaje koji bi trebali trajno obogatiti turističku ponudu. Među financiranim projektima nalaze se uređenje odmorišta na Parenzani u Vižinadi, tematsko-edukativno igralište u Cerovlju, projekt Srednjovjekovne tajne u Svetvinčentu, uređenje izvora Studenac i Perila u Lupoglavu te poučno-pješačka staza Put vode u Svetom Lovreču.
Potporu su dobili i projekt Putevi kontrabanda i Interpretacijski centar Vlaški puti, Centar održivog vjerskog turizma u Lanišću te osuvremenjivanje stalne muzejske izložbe o Jurju Dobrili u Pazinu. Svaki od tih projekata polazi od posebnosti lokalnog prostora. Negdje su to povijesni putovi i stari običaji, drugdje prirodna baština, sakralni objekti ili tradicijska gastronomija. Zajednički im je cilj stvoriti dodatne razloge za dolazak i dulji boravak posjetitelja. Istarski župan Boris Miletić prilikom potpisivanja ugovora istaknuo je upravo važnost autentičnosti u turističkoj ponudi.
– Ono što se ovim programom i ovim mjerama potiče upravo je ono što je jako vrijedno za naš turizam jer nudi autentičnost. Drago mi je što gotovo svaka općina, odnosno svako malo veće naselje u našoj Istri ima neku vrstu manifestacije koja je usmjerena našim građanima, ali i posjetiteljima koji mogu vidjeti i doživjeti autentičnu priču koju ne mogu pronaći u nekom drugom kraju – rekao je Miletić.
Prema podacima koje je tom prilikom iznio, unutrašnjost Istre godišnje ostvaruje oko tri milijuna turističkih noćenja, što predstavlja približno deset posto ukupnog turističkog prometa poluotoka. Pročelnica županijskog Upravnog odjela za turizam Nada Prodan Mraković naglasila je da kvaliteta prijavljenih projekata raste iz godine u godinu.
– Zajednički stvaramo ono što nam je cilj, a to je razvoj turistički manje razvijenih područja kako bi se i unutrašnjost približila obali sa svojom ponudom i kako bi Istra bila jedna integralna, kvalitetna turistička destinacija. Kvaliteta se podiže i u organizaciji i u uređenju infrastrukture – istaknula je Prodan Mraković.
Različite turističke brojke, zajednički izazovi
Turistički rezultati do kraja kolovoza pokazuju da se istarska unutrašnjost ne razvija jednakom brzinom. Dok je Barban ostvario gotovo tri posto više noćenja, Višnjan bilježi rast od 6,1 posto, a turističko područje Pazina i središnje Istre od 1,1 posto. Istodobno su Oprtalj, Vodnjan i pojedine druge destinacije zabilježile pad. Usporedba s velikim obalnim središtima dodatno pokazuje razmjere tih razlika. Rovinj je u prvih osam mjeseci ostvario više od 3,6 milijuna noćenja, a Poreč gotovo tri milijuna, dok se turistički promet mnogih manjih istarskih sredina mjeri desecima tisuća noćenja.
Zato ni njihovi razvojni ciljevi ne mogu biti jednaki. Velika turistička središta oslanjaju se na razvijenu smještajnu infrastrukturu i međunarodnu prepoznatljivost, dok manja mjesta priliku traže u sadržajima koji proizlaze iz njihove povijesti, krajolika i načina života. Županijske potpore jedan su od načina da se takva ponuda razvija. Iznosi pojedinačnih ulaganja nisu veliki u usporedbi s velikim turističkim investicijama, ali za manje lokalne zajednice mogu značiti mogućnost provedbe projekata koje bi inače teško financirale.
Hoće li ovogodišnjih 28 ugovora donijeti dugoročnije rezultate, pokazat će tek provedba projekata i turistički promet u godinama koje dolaze. Za sada je jasno da se razvoj unutrašnjosti sve više pokušava graditi na sadržajima koji ne ovise isključivo o ljetnoj sezoni. Jer za mjesta poput Barbana, Tinjana, Oprtlja ili Lanišća turistički uspjeh ne znači nužno dosegnuti brojke velikih obalnih destinacija. Mnogo je važnije da tradicija, gastronomija i lokalna baština ostanu živi te da od njih koristi imaju i ljudi koji u tim mjestima žive tijekom cijele godine.