Saborski zastupnik IDS-a Dalibor Paus kritizirao je u utorak u Hrvatskom saboru Vladinu odluku o financiranju troškova prijevoza miješanog komunalnog otpada gradovima i općinama u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Paus smatra da je pomoć lokalnim jedinicama na jugu Hrvatske opravdana zbog problema s kapacitetima i udaljenosti odlagališta, ali tvrdi da odluka nije pravedna prema gradovima i općinama koji su ranije ulagali u izgradnju sustava gospodarenja otpadom i danas također snose visoke troškove.
– Ako država priznaje da zbog vlastitog neuspjeha u provedbi Strategije gospodarenja otpadom mora pomoći pojedinim županijama, onda tu pomoć mora osigurati svim gradovima i općinama koji danas imaju povećane troškove zbrinjavanja otpada, a ne samo odabranima – poručio je Paus.
Vlada osigurala dva milijuna eura za dvije županije
Vlada je odluku donijela na sjednici održanoj 9. srpnja 2026. godine. Za troškove prijevoza miješanog komunalnog otpada osigurano je ukupno dva milijuna eura, po najviše milijun eura za Splitsko-dalmatinsku i Dubrovačko-neretvansku županiju.
Prema odluci Vlade, troškovi se financiraju u stopostotnom iznosu, a ugovore sa županijama potpisivat će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Mjera bi se trebala primjenjivati do izgradnje centara za gospodarenje otpadom na području tih županija.
Vlada je odluku obrazložila povećanim količinama otpada, snažnim opterećenjem tijekom turističke sezone te udaljenošću najbližih raspoloživih odlagališta. Zbog nedostatka kapaciteta dio gradova i općina mora otpad prevoziti izvan područja vlastite županije, što im stvara dodatne troškove.
Paus upozorio na spor razvoj sustava gospodarenja otpadom
Paus je podsjetio da je državna Strategija gospodarenja otpadom donesena još 2005. godine te da je predviđala postupnu izgradnju centara za gospodarenje otpadom u različitim dijelovima Hrvatske.
Prema podacima Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije iz prosinca 2025., u Hrvatskoj su tada bila u funkciji četiri centra, dok je cilj aktualnog Plana gospodarenja otpadom da ih do kraja 2028. bude ukupno 11.
– Država je ovom odlukom zapravo priznala da nije osigurala infrastrukturu koju je sama planirala, a posljedice tog propusta danas plaćaju građani, ali ne jednako – ustvrdio je Paus.
Lećevica i Lučino razdolje trebali bi biti završeni do 2028.
Za izgradnju centara Lećevica u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Lučino razdolje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, zajedno s centrom Piškornica na sjeveru Hrvatske, krajem 2025. godine dodijeljeni su ugovori ukupne vrijednosti 186 milijuna eura.
Od tog iznosa 161 milijun eura čine bespovratna sredstva, a dovršetak sva tri centra najavljen je za 2028. godinu. Iz Ministarstva navode da su Lećevica i Lučino razdolje posebno važni zbog velikog broja ljudi i povećanih količina otpada tijekom turističke sezone.
Do njihova završetka lokalne jedinice na području dviju južnih županija trebale bi koristiti novu Vladinu pomoć za prijevoz otpada do drugih raspoloživih odlagališta.
Istra je centar izgradila, ali i dalje ima visoke troškove
Kao primjer različitog odnosa države prema lokalnim jedinicama Paus je izdvojio Istarsku županiju, koja je izgradila vlastiti centar za gospodarenje otpadom, zatvorila lokalna odlagališta i prešla na skuplju, ali ekološki prihvatljiviju obradu otpada.
Prema njegovim riječima, istarske jedinice lokalne samouprave i građani sudjelovali su s 20 posto u financiranju izgradnje centra, a danas plaćaju višu cijenu obrade otpada te se tijekom turističke sezone suočavaju s dodatnim troškovima prijevoza viškova.
– Građani i jedinice lokalne samouprave u Istri sudjelovali su s 20 posto u financiranju izgradnje centra, plaćaju znatno višu cijenu obrade otpada, a zbog turističke sezone suočavaju se i s velikim troškovima prijevoza viškova otpada. Unatoč tome, za njih nema nikakve pomoći države – rekao je Paus.
Ustvrdio je i da građani u Istri plaćaju između 30 i 50 posto više cijene gospodarenja otpadom nego stanovnici dijelova Hrvatske u kojima centri još nisu izgrađeni. Taj podatak iznesen je u Pausovu saborskom obraćanju, dok javno dostupna Vladina odluka ne sadržava usporedbu cijena među županijama.
„Odgovorni ostaju bez potpore“
Paus smatra da sadašnji model šalje pogrešnu poruku lokalnim sredinama koje su na vrijeme ulagale u potrebnu infrastrukturu i preuzele veće troškove obrade otpada.
– Paradoksalno je da se danas financijski nagrađuju oni koji nisu uspostavili sustav predviđen državnom strategijom, dok oni koji su odgovorno ulagali u modernu infrastrukturu i godinama snose veće troškove ostaju bez ikakve potpore. Takav pristup nije pravedan – zaključio je.
Od Vlade je zatražio da utvrdi jednake kriterije za sve jedinice lokalne samouprave. Smatra da bi pravo na sufinanciranje trebali imati svi gradovi i općine koji zbog nedostatnih kapaciteta, turističkog opterećenja ili udaljenosti postrojenja imaju povećane troškove prijevoza otpada, neovisno o tome kojoj županiji pripadaju.