Mladi poljoprivrednici žele uvoditi nove tehnologije, razvijati proizvode i modernizirati svoja gospodarstva, no inovacija ima smisla prije svega kada rješava konkretan problem, smanjuje troškove, povećava prihod ili olakšava proizvodnju. Jedna je to od glavnih poruka događanja „Mladi i inovacije u poljoprivredi“, održanog u Poreču u organizaciji Instituta za poljoprivredu i turizam.
Štete od divljači, nestabilni prinosi, visoki troškovi proizvodnje, dostupnost financiranja i nedostatak vremena samo su neki od izazova zbog kojih nova tehnologija, koliko god bila dostupna, nije uvijek prvi prioritet poljoprivrednih gospodarstava.
Istodobno, posao poljoprivrednika danas više nije ograničen samo na proizvodnju. Sve veći dio vremena odlazi na administraciju, prodaju, marketing i komunikaciju s kupcima.
Upravo zato mladim su proizvođačima potrebna rješenja prilagođena njihovim stvarnim potrebama, ali i snažnije povezivanje sa znanstvenim institucijama, savjetnicima i lokalnim akcijskim grupama.
O tim se pitanjima razgovaralo na događanju „Mladi i inovacije u poljoprivredi“, koje je Institut za poljoprivredu i turizam organizirao 30. rujna u Poreču uz sufinanciranje sredstvima Nacionalne mreže Zajedničke poljoprivredne politike.
Okupilo se četrdesetak mladih poljoprivrednika te predstavnika znanstvene i stručne zajednice i lokalnih akcijskih grupa.
Inovacije u poljoprivredi nisu samo novi strojevi i tehnologija
Jedna od važnih poruka stručnog dijela skupa bila je da inovacije u poljoprivredi ne treba poistovjećivati isključivo s nabavom novih strojeva, senzora ili sofisticirane digitalne opreme.
Inovacija može biti novi proizvod, drukčiji način prodaje, bolja organizacija rada ili poslovni model kojim gospodarstvo stvara veću dodanu vrijednost.
Dr. sc. Danijel Petrović s Fakulteta ekonomije i turizma u predavanju „Poljoprivreda nove generacije: mladi, tehnologija i novac za dobre ideje“ istaknuo je važnost upravo takvog šireg pristupa inovacijama.
Ulaganje mora imati jasnu svrhu i pridonositi konkurentnosti gospodarstva, bez obzira radi li se o novoj tehnologiji, proizvodu ili načinu poslovanja.
Sudionicima su predstavljene i mogućnosti financiranja kroz Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike, nacionalne i europske izvore te druge dostupne oblike potpore.
Prije ulaganja treba utvrditi gdje gospodarstvo gubi novac
Na pitanje isplativosti modernizacije nadovezao se Mato Mrkalj iz tvrtke Marsonis d.o.o.
Istaknuo je da bi gospodarstvo prije ulaganja u tehnologiju trebalo utvrditi gdje nastaju najveći troškovi i problemi. Tek nakon toga može procijeniti može li određena investicija smanjiti troškove, povećati prinose, omogućiti bolju prodajnu cijenu ili smanjiti proizvodne rizike.
Drugim riječima, sama kupnja tehnologije ne znači nužno i modernizaciju.
Rezultate ulaganja potrebno je pratiti kako bi se mogao procijeniti njegov stvarni ekonomski učinak.
Digitalizacija poljoprivrede: podatak vrijedi kada pomaže donijeti odluku
Kako digitalizacija može konkretno pomoći u proizvodnji pokazala je dr. sc. Melita Zec Vojinović s Veleučilišta u Rijeci, Poljoprivrednog odjela u Poreču.
Govorila je o korištenju senzora, digitalnih alata i sustava za potporu odlučivanju, pritom naglašavajući važnost kvalitetne interpretacije prikupljenih podataka.
Sama količina podataka nije presudna. Njihova vrijednost dolazi do izražaja kada proizvođaču omogućuju da u pravom trenutku donese bolju odluku.
Praćenjem vlažnosti tla, primjerice, navodnjavanje se može prilagoditi stvarnim potrebama biljaka, dok povezivanje meteoroloških podataka s razvojem biljaka i uzročnika bolesti omogućuje preciznije određivanje trenutka za zaštitne tretmane.
AKIS povezuje poljoprivrednike, znanstvenike i savjetnike
Ana Tomišić s Instituta za poljoprivredu i turizam predstavila je sustav prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi AKIS te mogućnosti financiranja inovativnih projekata kroz intervenciju 77.03. – Potpora za EIP operativne skupine.
Takav model suradnje povezuje poljoprivrednike, znanstvenike, savjetnike i druge dionike kako bi zajedno pronalazili i testirali rješenja za konkretne probleme u proizvodnji.
Kao jedan od primjera predstavljen je projekt „Klimatski održive prakse – dobrobit za maslinare i potrošače maslinova ulja“.
Mladi poljoprivrednici već inoviraju, ali probleme na terenu treba riješiti prvo
Najkonkretniji uvid u probleme koji danas koče modernizaciju poljoprivrede dala je panel-rasprava „Mladi žele, tehnologija postoji – što koči inovacije u poljoprivredi?“
Sudjelovali su mladi poljoprivrednici Amanda Dušić Buždon iz OPG-a Dušić, Elena Fajman iz Sirane Fajman i Marin Altin iz OPG-a Al Marin, predstavnici lokalnih akcijskih grupa Iva Juranović iz LAG-a Sjeverna Istra, Manuel Živolić iz LAG-a Središnja Istra i Mirela Faraguna iz LAG-a Istočna Istra te dr. sc. Igor Palčić iz Instituta za poljoprivredu i turizam.
Raspravu je moderirala dr. sc. Ana Čehić Marić.
Iskustva mladih proizvođača pokazala su da inovacije već postoje na njihovim gospodarstvima, iako često nisu izravno povezane s digitalizacijom.
Razvoj aromatiziranih maslinovih ulja ili uvođenje manje zastupljenih kultura poput šafrana također predstavljaju inovacije kojima proizvođači proširuju ponudu, stvaraju dodatnu vrijednost i nastoje se razlikovati na tržištu.
Štete od divljači i nestabilni prinosi među glavnim problemima
Rasprava je pokazala i da sva poljoprivredna gospodarstva nisu na jednakoj razvojnoj razini te njihove potrebe nisu jednake.
Dok je nekome sljedeći korak senzor, aplikacija ili precizna poljoprivreda, drugi proizvođač prvo mora riješiti problem koji izravno ugrožava proizvodnju.
Među takvim problemima posebno su izdvojene štete od divljači, koje mogu ozbiljno ugroziti proizvodnju, kao i alternativna rodnost voćaka zbog koje je teže planirati prinose i prihode.
Proizvođači su upozorili i da njihov posao odavno nije samo rad u polju, masliniku, vinogradu ili proizvodnom pogonu. Sve više vremena troše na marketing, prodaju, komunikaciju s kupcima i druge poslovne obveze.
Zbog toga odluka o uvođenju neke inovacije uvelike ovisi o tome koliko je rješenje jednostavno za primjenu, financijski dostupno i sposobno riješiti konkretan problem.
LAG-ovi trebaju povezati potrebe proizvođača i dostupne potpore
Predstavnici LAG-a Sjeverna Istra, LAG-a Središnja Istra i LAG-a Istočna Istra govorili su o svojoj ulozi u prepoznavanju potreba lokalnih proizvođača i nastojanjima da natječaji i dostupne potpore što bolje odgovaraju specifičnostima pojedinih područja.
Snažnije povezivanje proizvođača, LAG-ova i znanstvenih institucija izdvojilo se kao jedan od važnijih zaključaka rasprave.
Cilj je da istraživanje i razvoj novih rješenja polaze od stvarnih problema na gospodarstvima, dok bi postojeća znanja i tehnologije trebali brže i jednostavnije dolaziti do ljudi koji ih mogu primijeniti.
Pametni vinograd može upozoriti kada je vrijeme za zaštitu
Kako nova tehnologija može izgledati u praksi pokazano je na primjeru sustava Winessens, koji je predstavio Vukašin Pejović iz Atfield Technologiesa.
Sustav u stvarnom vremenu prikuplja meteorološke podatke i prati razvoj fenofaza u vinogradu. Podaci se zatim obrađuju algoritmima, a vinogradar putem aplikacije dobiva informacije koje mu pomažu procijeniti potrebu za zaštitom i odabrati odgovarajući trenutak za tretman.
Umjesto tretiranja prema unaprijed zadanom rasporedu, odluke se tako mogu donositi prema stvarnim uvjetima u vinogradu.
Takav pristup može omogućiti racionalniju upotrebu sredstava za zaštitu bilja, smanjiti nepotrebne troškove i poboljšati upravljanje proizvodnjom.
Tehnologija u poljoprivredi treba biti alat, a ne cilj
Rasprava u Poreču pokazala je da pitanje inovacija u poljoprivredi nije moguće riješiti samo ponudom novih tehnologija ili otvaranjem dodatnih izvora financiranja.
Jednako je važno prepoznati što proizvođačima stvarno treba i koji im problemi svakodnevno oduzimaju vrijeme i novac.
Inovacija zato može biti senzor u vinogradu, ali i novi proizvod, drukčiji način prodaje, učinkovitija organizacija rada ili uvođenje kulture koja gospodarstvu otvara novo tržište.
Ključ je u tome da rješenje bude primjenjivo i ekonomski opravdano.
Tehnologija nije cilj sama po sebi, nego alat kojim se može smanjiti rizik, olakšati posao, povećati učinkovitost ili stvoriti veću vrijednost proizvoda.
Jedan od važnijih pravaca daljnjeg razvoja zato ostaje snažnije povezivanje poljoprivrednika, znanstvenih institucija, LAG-ova i savjetodavnog sustava. Kada problemi s terena postanu polazište za istraživanje i razvoj, veća je mogućnost da inovacija ne ostane samo zanimljivo tehnološko rješenje, već postane alat koji će proizvođač doista koristiti.