Iako je Istra kroz cijelu povijest bila hrvatska pokrajina s većinskim hrvatskim stanovništvom, talijanski ekstremisti smatrali su da je Istra talijanska pokrajinai. Taj pokret, iredentizam, naročito se razbuktao nakon ujedinjenja Italije. Talijanski iredentisti u Istri su provodili nasilnu talijanizaciju hrvatskog i slovenskog stanovništva, protiv čega su se pobunili hrvatski intelektualci. Pošto im je političko djelovanje bilo ograničeno, mogli su djelovati samo kulturno.
Iako je u Istri stoljećima prevladavao hrvatski nacionalni element sve do kraja Drugog svjetskog rata Istra nije bila priključena svojoj zemlji matici Hrvatskoj. Decenijama se u Istri provodila prisilna talijanizacija hrvatskog i slovenskog stanovništva protiv koje su se buđenjem nacionalne svijesti u 19. stoljeću prvi pobunili Hrvatski intelektualci. Sredinom 19. stoljeća razbuktava se hrvatski narodni preporod u Istri i na kvarnerskim otocima, a kako im je političko djelovanje bilo veoma ograničeno preporoditelji odlučuju djelovati na kulturnom planu.
27. prosinca 1866. godine osnivaju Kastavsku čitalnicu, prvu hrvatsku čitaonicu na području Istre, koja je služila kao okupljalište inteligencije i ostalog zainteresiranog stanovništva. Objedinjujući kulturno-prosvjetnu i političku djelatnost, Čitalnica je odigrala bitnu ulogu u društveno-političkom životu Kastavštine i Istre. Istaknuti predstavnici i članovi Kastavske čitalnice bili su: Vjekoslav Vlah (prvi predsjednik), Antun Rubeša (tajnik), Ernest Jelušić (blagajnik), dr. Fran Bachmann, Andrija Marotti, predstavnici Istarskog trolista – Matko Laginja, Matko Mandić, Vjekoslav Spinčić…
Osobe okupljene oko Čitalnice ključne su i za organiziranje Prvoga Tabora Hrvata Istre i kvarnerskih otoka koji je pod geslom Složimo se organiziran u svibnju 1871. godine u u Rubešima podno Kastva. Na tom su skupu izraženi zahtjevi za većim nacionalnim, gospodarskim i kulturno-prosvjetnim pravima hrvatkog stanovništva na spomenutim područjima.
Nakon Kastavske čitalnice osnovane su Čitaonica u Velom Lošinju (1867.), Čitaonica u Puli (1869.) te potom i u nizu drugih istarskih mjesta.