GODIŠNJI SUSRET GUVERNERA centralnih banaka država regije okuplja guvernere i predstavnike banaka i financijskog sektora. Cilj skupa je unaprijediti suradnju financijskih institucija regije i razmijeniti iskustava u suzbijanju i ublažavanju posljedica financijskih kriza i ukupnog gospodarstva.
Teme susreta usmjerene su na razdoblje poslije pandemije.Pandemija je snažno pogodila dio korporativnog sektora čije je poslovanje ovisno o socijalnoj interakciji. No, izdašne fiskalne potpore umanjile su broj stečajeva. U kojoj bi mjeri “ožiljci” koje na gospodarskom tkivu ostavi pandemija mogli utjecati na putanju oporavka, kako će utjecati “zombifikacija” korporativnog sektora? Hoće li dio gospodarske aktivnosti biti zauvijek izgubljen, i hoćemo li se naći na trajno nižoj putanji rasta?
Mogu li dugovi koje je korporativni sektor akumulirao tijekom pandemije otežati nove investicije i usporiti oporavak? Tržište nekretnina također je bilo snažno pogođeno pandemijom, iako se utjecaj pandemije bitno razlikuje između pojedinih kategorija nekretnina – kakvi nam rizici prijete s nekretninskog tržišta?U kojoj mjeri dodatna štednja akumulirana tijekom pandemije može potaknuti brži oporavak, koji su još eventualni pozitivni rizici za oporavak?
Druga tema odnosi se na inflaciju, kredite i kamatne stope u postpandemijskom razdoblju. Izlazak iz koronakrize otvara neka nova pitanja za monetarnu politiku i banke. Prvo, do kada će trajati razdoblje ekspanzivne monetarne politike i kolika je opasnost da zakašnjela reakcija središnjih banaka dovede do rasta inflacije i inflacijskih očekivanja?
Ako kamatne stope ostanu niske, što će za tržište kredita značiti realno negativne kamatne stope; tko su mogući gubitnici, a tko dobitnici u takvoj situaciji? S obzirom na veliki očekivani priljev EU sredstava, kako kombinacija niskih kamatnih stopa, inflacije i dodatnog priljeva može utjecati na sektorsku alokaciju kredita?
Postoji li u takvim uvjetima prostor za intervenciju kroz poboljšano korištenje garantnih shema i sličnih instrumenata kako neki sektori, a osobito segmenti malih i srednjih poduzeća u njima, ne bi ostali zanemareni u promijenjenim uvjetima?