Istarski biografski leksikon novo je kapitalno djelo o ljudima koji su ostavili značajan trag u svim poljima ljudskog djelovanja u Istri Predstavljanje „Istarskog biografskog leksikona / Dizionario biografico istriano“, objavljenog u nakladi Čakavskog sabora Žminj u Biblioteci Leksikoni i rječnici uz financijsku potporu Istarske županije, održano je u srijedu 20.03. pred brojnom publikom u pulskom Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca, u organizaciji Istarske županije – Regione Istriana i Čakavskog sabora Žminj.
Ovo iznimno vrijedno dvojezično hrvatsko-talijansko izdanje na 1032 stranice donosi 2262 biografske natuknice o ličnostima koje su svojim djelovanjem obilježile Istru kroz povijest,
Obveza je društvene zajednice da podupire djela poput ovog Leksikona, koji ostaje kao trajna zabilježba o osobama koje su ostavile značajan trag u svim poljima ljudskog djelovanja u Istri ili su svojim radom i djelovanjem doprinijeli da Istra bude to što je danas, kazao je istarski župan Boris Miletić. Čestitao je uredništvu i autorima tekstova ovog važnog izdanja, kao i svima koji su pomogli u njegovoj realizaciji te istaknuo da je riječ o djelu koje predstavlja inspiraciju svima koji žele učiti o svojoj povijesti.
Kriteriji uvrštavanja
Istarski biografski leksikon / Dizionario biografico istriano“, poput škrinjice s blagom čuva biografske zapise o ljudima koji su rođeni u Istri, o onima koji su živjeli u Istri ili su svojim djelovanjem bili povezani s Istrom te su doprinijeli da ova regija postane ono što jest.
Akademik Robert Matijašić, glavni urednik leksikona i predsjednik Čakavskog sabora Žminj, naglasio je da se knjiga pripremala od 2019. godine te je rezultat višegodišnjeg rada uredništva i autora tekstova o osobama koje su u Istri ostavile znatniji trag u svim poljima ljudskog djelovanja od najstarijih vremena do danas.
Od onih koji su djelovali u novije doba uvršteni su samo oni čiji je životni krug zaključen, do jeseni 2023. godine. Kriteriji uvrštavanja obuhvaćali su, osim značaja djelovanja, rođenje i/ili smrt u Istri ali i djelovanje izvan Istre koje je na neki način bilo važno za poluotok, djelovanje koje je ostavilo vidljivim, materijalnim ili nematerijalnim, tragom u Istri.
Istarska enciklopedija kao predložak
Pri tome je, kao i u stvaranju Istarske enciklopedije 2005. godine, Istra definirana kao zemljopisni pojam koji u današnjoj geopolitičkoj situaciji obuhvaća poluotok od Milja do Kastva i Preluke.
Osnovni izbor natuknica temeljio se na onima iz Istarske enciklopedije (2005.), koje u ovom Leksikonu čine oko 60 posto od ukupnog broja natuknica (2262), tako da je 40 posto
natuknica napisano za Leksikon. To je doprinos gotovo 80 posto autora, uz blizu 120 autora koji su napisali natuknice preuzete iz Istarske enciklopedije. Svima njima dugujemo zahvalnost, a neki od njih nisu više među nama, kazao je Robert Matijašić te dodao da su korišteni i tekstovi iz Istrapedije, istarske internetske enciklopedije, koja kao osnovu ima također Istarsku enciklopediju, ali se neprekidno dopunjava.
Htjeli smo uključiti biografije još nekih osoba, međutim nismo mogli pronaći dovoljno
pouzdanih i potpunih podataka. Takve osobe zaslužuju dublje istraživanje njihova
djelovanja, pa je to i poticaj za nastavak rada, a istraživanje će se sigurno nastaviti, kazao
je Matijašić te uz zahvale svim suradnicima, posebno zahvalio pročelniku za kulturu i
zavičajnost Vladimiru Torbici na koordinaciji projekta.
Istarski biografski leksikon je dokument i moment o svima onima koji su svojim
djelovanjem utkani u baštinu Istre“, naglasio je Josip Šiklić, izvršni urednik Leksikona i glavni tajnik Čakavskog sabora.
Predstavljajući osobnu kartu izdanja naglasio je da su urednički odbor činili Boris Domagoj Biletić, Dean Krmac, Maurzio Levak, Robert Matijašić, Goran Prodan i Josip Šiklić. Tajnica uredništva je Nada Galant. Prijevod potpisuju Elis Barbalich Geromella, Laura Marchig, Carla Rotta, a lekturu i korekturu Martina Šajina Ivetić (hrvatski) te Silvio Forza (talijanski).
Koncept i grafičko oblikovanje djelo su Davida Ivića, a Leksikon je tiskan u Grafomarku d.o.o. Zagreb. Pripremu i tisak knjige novčanom potporom pomogla je Istarska županija.
Važnost Istarskog biografskog leksikona je u tome što kroz biografije svjedoči o povijesti jedne zajednice, povijesti društva, kulture i jezika, kazao je Bruno Kragić, glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.
Ukazujući na interes kulturnih djelatnika u Istri za ovakvim izdanjima koja imaju prosvjetiteljsko djelovanje, Kragić je istaknuo je da se i ovo značajno djelo, čiji je okvir postavila Istarska enciklopedija, naslanja na izvornu Diderotovu ideju enciklopedizma iz 18. stoljeća prema kojem se enciklopedija može čitati kao literatura. Čestitao je na tome cijelom timu izdanja predvođenom akademikom Matijašićem i naglasio da im s pravom pripada epitet enciklopedista.
Na ogroman značaj i mnogostruku jedinstvenost Istarske enciklopedije (2005.), kao
ishodišta Istarskog biografskog leksikona, ukazao je i Vlaho Bogišić, leksikografski
savjetnik Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.
Najznačajnija knjiga koju sam u životu radio je Istarska enciklopedija, a da bi tako nešto bilo moguće ostvariti morao je postojati svijet i ljudi koji su to omogućili, kazao je Bogišić te se prisjetio suradnje s prof. Miroslavom Bertošom i podcrtao važnu ulogu tadašnjeg istarskog župana Ivana Jakovčića i njihovog razgovora 2002. na realizaciji ovog u hrvatskim
razmjerima pionirskog enciklopedijskog pothvata.
Veliki mit počiva na jeziku. Mitovi su lijepi ali od mitova se, ni u realnom ni u političkom
svijetu, ne živi. Upravo je tu razlika između Istarske županije i drugih županija, a to se lijepo vidi i na ovom kapitalnom projektu kao što je Istarski biografski leksikon, kazao je Vlaho Bogišić posebno zahvaljujući urednicima Matijašiću i Šikliću i njihovim suradnicima na
realizaciji važnog leksikografskog izdanja, kao i županu Miletiću i pročelniku Torbici na
potpori projektu.
Posebnost predstavljanja Istarskog biografskog leksikona – a kojeg su svi posjetitelji
promocije dobili na dar – bio je i kulturni program kojeg je vodila Dubravka Svetličić, a
lajtmotiv događanja bile su biografske natuknice iz Leksikona te ulomci iz djela velikih ljudi iz kulturne i baštinske riznice Istre. Mauro i Irena Giorgi izveli su pjesmu 1947 Sergia Endriga te Za ljubav treba imat dušu Atomskog skloništa, a glumica Petra Bernarda Blašković kroz emotivan scenski prikaz oživjela je Giuseppinu Martinuzzi i Dragu Orlića.
