Zračni udari na Pulu i posljedice bombardiranja
Samo tri mjeseca nakon njemačke okupacije uslijedilo je prvo savezničko bombardiranje grada 9. siječnja 1944. godine. Od tada pa sve do 15. ožujka 1945., kada je pogođen Augustov hram, grad je više puta bio bombardiran od anglo-američkog zrakoplovstva. Budući da su u Pulu dolazili prognanici iz Zadra i s ostalih dijelova Jadrana, u bombardiranjima su uglavnom ginuli civili. Saveznici su bombardirali i samu povijesnu jezgru Pule pritom oštetivši mnoge povijesne spomenike.
Iako su ratna razaranja pretrpjeli i ostali hrvatski gradovi, savezničko bombardiranje Pule može se usporediti s bombardiranjem Zadra koje je trajalo od studenog 1943. do listopada 1944. godine. Glavni razlog savezničkog bombardiranja Pule bio je strateški položaj grada kao i velika ratna luka koja se nalazila u to vrijeme pod njemačkom vojnom upravom. U svojoj 3000 godina dugoj povijesti Pula nikad prije nije doživjela ovakvo razaranje koje je kasnije dovelo do potpuno izmijenjenog izgleda grada.
Korištena brojna podzemna skloništa
Budući da je Pula bila jedan od najvažnijih podmorničkih centara na Jadranu, u prvom valu bombardiranja grada 9. siječnja 1944. stradala je nekadašnja podmornica talijanske ratne mornarice Nautilo klase Triton serije I. Kasnije je ova podmornica izvučena, rekonstruirana i preimenovana u U-802 Sava koja se nalazila u sastavu JRM-a.
U više od godinu dana bombardiranja stanovništvo je koristilo brojna skloništa koja su izgradile vojske tijekom svoga boravka u Puli. Brojni austrougarski podzemni tuneli koji i danas presijecaju Pulu bili su idealno skrovište ne samo za stanovništvo već i za ratnu opremu koja se nalazila u pulskom arsenalu. Najvažniji strojevi iz arsenala unešeni su tunele koji prolaze ispod Monte Zara, a čijih se desetak ulaza nalazi uz današnju Arsenalsku ulicu. Ondje su strojevi položeni na posebne nosače ugrađene na zidovima tunela.
Savezničkim bombardiranjem porušen je zapadni dio starog grada koji je predstavljao tipičnu mediteransku urbanističku strukturu. Iako su temelji znatno porušenih kuća ostali sačuvani, odlučeno je ukloniti sve ruševine na potezu od Foruma do kapele sv. Marije Formoze. Uklonjeno je ukupno 120 zdanja među kojima se nalazio i niz manje oštećenih i neoštećenih zgrada. Time je zauvijek nestao dio grada, vrijedna povijesna urbana struktura koja je, umjesto obnove, zamijenjena velikim ozelenjenim površinama, netipičnim za mediteranska povijesna središta. Danas se na ovom prostoru nalazi Park grada Graza s prikazanima arheološkim iskopinama.
Uništen Hidrografski institut
Početkom 1944. godine anglo-američko zrakoplovstvo je tijekom bombardiranja Pule razorilo zgradu Hidrografskog instituta smještenom na vrhu brda Monte Zaro. Djelomično je ostao sačuvan samo dio gdje se nalazila Zvjezdarnica, u kojemu je nakon djelomične obnove 1947./48. godine smještena meteorološka postaja ratne mornarice. Nakon uklonjenih ostataka ruševina na ovom je mjestu kasnije sagrađen dječji vrtić.
Od antičkih povijesnih spomenika najviše je stradao Augustov hram koji je gotovo u cijelosti porušen. Pomnijim promatranjem još se uvijek vide obnovljeni zapadni zidovi, kao i dijelovi stupova na hramu. Također je porušena i zgrada koja se nalazila na zapadnoj strani hrama, a umjesto koje se danas nalazi park sa spomenikom Ruži Petrović.
Par mjeseci nakon oštećenja Augustova hrama, Pula je oslobođena 5. svibnja 1945. godine.
Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Bombardiranje_Pule_u_Drugom_svjetskom_ratu
Bombardiranje Pule u Prvom svjetskom ratu
Bombardiranje Pule 1915. – 1918., ratno djelovanje zračnih snaga Kraljevine Italije i, u manjoj mjeri, Sjedinjenih Američkih Država. Bombardiranje je bilo usmjereno protiv vojnih i lučkih instalacija (Arsenal, otok Uljanik) u Puli tijekom Prvoga svjetskog rata, kada je grad bio glavna ratna luka Austro-Ugarske Monarhije.
Do objave rata Italije Austro-Ugarskoj, 23. V. 1915., Pula nije u znatnijoj mjeri osjetila ratna djelovanja. Tijekom 1915. godine, Pulu uglavnom napadaju zračni brodovi (cepelini). Prvi napad dogodio se zračnim brodom P-4 noću s 30. na 31. V. 1915., bez izazivanja većih materijalnih šteta. Zračni brodovi su Pulu napali 6. VI. i 5. VIII. iste godine, a tijekom ovoga posljednjega napada protuzračna obrana oborila je zračni brod , prilikom čega je zarobljeno šestero članova posade. Zbog dokazane neefikasnosti takvog oružja, napade od 10. V. 1917. izvode vojni zrakoplovi, uglavnom bombarderi tipa Caproni Ca.3. Prvi masovni napadi izvedeni su u noćima s 2. na 3., 3. na 4. i 8. na 9. VIII. 1917. godine. Ova bombardiranja, u kojima sudjeluje i pjesnik-ratnik , nisu imala velikoga efekta, ali su se svi zrakoplovi vratili u matične baze. Slijede u istoj godini napadi u rujnu i listopadu, a osim bombardiranja, na ideju d\’Annunzija, Talijani su pribjegli i propagandnom ratovanju bacanjem letaka na grad. Tijekom 1918., zabilježeni su napadi u srpnju, kolovozu i rujnu, a te godine se talijanskim zrakoplovima u napadima pridružuju i američki. Tijekom Prvog svjetskog rata Pula je doživjela 41 zračni napad u kojem je sudjelovalo ukupno 400-tinjak talijanskih zrakoplova, uz izbacivanje 10 tona bombi i gubitak 3 zrakoplova i jednoga zračnog broda. Efekti na vojnim ciljevima bili su minimalni, ali je došlo do oštećenja na mnogim civilnim objektima, poglavito u području vila Münz i Baraka. Kao posljedica ovih bombardiranja, zabilježena je smrt samo jednoga civila.
Izvor: https://www.istrapedia.hr/hr/natuknice/1966/bombardiranje-pule-u-prvom-svjetskom-ratu